Program će otvoriti tradicionalna sesija „Taking Off“ koju vodi Alec von Bargen, rukovodilac studija na ComedyLabu TorinoFilmLaba i stručnjak za kreativnu produkciju povezan sa Cannes Makers i Venice Biennale College Cinema. Von Bargen, koji trenutno razvija svoj dugometražni film The Idiot Son, učesnicima donosi bogato iskustvo u kreativnim i produkcionim ulogama, kako bi ih usmerio na početku Festivala.

Otvaranje programa obeležiće i gostovanje Stellana Skarsgårda, slavnog švedskog glumca i ovogodišnjeg dobitnika Počasnog Srca Sarajeva. Dugogodišnji prijatelj Festivala, Skarsgård je glumio u više od 150 filmova i serija – od skandinavskih klasika do holivudskih blokbastera i hvaljenih drama poput Chernobyl i Dune. Njegova bogata karijera uključuje saradnje sa Larsom von Trierom, Gusom Van Santom, Davidom Fincherom i Stevenom Spielbergom. Ova sesija pruža retku priliku učesnicima da direktno razgovaraju sa jednim od najplodnijih i najoriginalnijih evropskih glumaca. Razgovor će moderirati Simon McBurney, poznati britanski pozorišni reditelj, pisac, glumac i osnivač čuvene kompanije Complicité. Pored revolucionarnog rada u teatru, McBurney je igrao u filmovima poput Tinker Tailor Soldier Spy, The Theory of Everything i Mission: Impossible – Rogue Nation, donoseći svoj prepoznatljiv pečat i nezavisnim filmovima i blokbasterima.

Skarsgård i McBurney su i pokrovitelji Fondacije Katrin Cartlidge, koja podržava mlade filmske stvaraoce čiji rad odražava hrabri duh i posvećenost nezavisnom filmu britanske glumice Katrin Cartlidge. Fondacija svake godine imenuje novog kustosa koji bira novi filmski glas za svoju godišnju stipendiju. Tokom otvaranja programa biće dodeljena ovogodišnja nagrada Fondacije, a dobitnika će predstaviti Simon McBurney.

Pored osam Talents programa, ovogodišnje plenarne sesije produbljuju temu „Filming as Caring“ kroz intimne razgovore sa rediteljima, producentima i misliocima koji menjaju uslove kreativnog rada. Nagrađivani scenarista i reditelj Goran Kapetanović i producentkinja Lejla Bešić govoriće o iskustvu rada, uspehu, identitetu i mentalnom zdravlju između različitih kultura i sistema. Louise H. Johansen, osnivačica inicijative Sane Cinema, donosi kritičku i optimističnu perspektivu na mentalno zdravlje u industriji, crpeći znanje iz iskustva selektorke, producentkinje i edukatorke. Tim iza omladinske drame Sram – producent Bruno Mustić, rediteljka Jelena Gavrilović i psiholog Mihael Kozina – istražiće izazove i odgovornosti stvaranja sadržaja sa mladima i za mlade, na primeru njihove hit-serije koja je skupila preko 140 miliona pregleda. U programu učestvuju i studenti Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, koji će govoriti o svojim nedavnim protestima kao snažnom primeru brige, solidarnosti i otpora u umetnosti.

Zatvaranje Talents Sarajevo obeležiće razgovor sa renomiranim rediteljem Dominikom Mollom. Prvobitno usmeren ka snimanju dokumentarnih filmova o divljini, Moll se posvetio igranom filmu nakon presudnog susreta sa opusom Alfreda Hitchcocka, koji je značajno uticao na njegov razvoj. Film je studirao u Njujorku i Parizu. Međunarodno priznanje stekao je filmom With a Friend Like Harry, koji je osvojio četiri Césara. Njegov nedavni film The Night of the 12th bio je veliki kritički i komercijalni uspeh, osvojivši sedam Césara, uključujući i onaj za najbolji film. Poznat po spajanju žanrovskog filma sa oštrim društvenim komentarom, Moll je radio i na televiziji (Eden, Arte), a nedavno je na Filmskom festivalu u Kanu 2025. predstavio svoj najnoviji film Case 137 u takmičarskom programu. Case 137 biće prikazan u okviru programa Open Air na Coca-Cola Letnjem kinu.

Kao deo programa Talents Sarajevo, učesnici će prisustvovati i nizu festivalskih masterklasova sa nekim od najistaknutijih gostiju ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Među njima su Paolo Sorrentino, Michel Franco, Ray Winstone, Ilya Khrzhanovskiy i Willem Dafoe, pružajući učesnicima retku priliku za direktan dijalog sa najuticajnijim glasovima savremene kinematografije.

Takođe, Talents Sarajevo nastavlja svoje širenje kroz Talents Innovation Forum, otvorenu platformu koja istražuje kako se pripovedanje prepliće sa tehnologijom, gejmingom i virtuelnom produkcijom. Ovogodišnji gosti uključuju Madhead Games (Enis Čišić i Aleksa Todorović), koji će predstaviti spoj filmskog pripovedanja i razvoja igara uz ekskluzivni prikaz trejlera za Clive Barker’s Hellraiser: Revival, njihov najnoviji projekat; Tensor (Bartol Freskura i Redžinald Šimek), čija je AI platforma TensorPix nedavno korišćena za restauraciju arhive Sarajevo Film Festivala; Total Refusal (Leonhard Mullner i Robin Klengel), koji publiku vodi na umetničku turu kroz digitalni Los Santos iz GTA V; i OTO Family (Melania Kulczycka i Marta Krzeptowska), koje će prikazati kako pametni radni procesi i automatizacija omogućavaju ambiciozne produkcije sa malim ekološkim otiskom. Letonski dvojac Konstantīns Višņevskis i Mārtiņš Upītis objasniće proces nastanka filma Flow, animiranog hita nastalog korišćenjem open-source alata, dok će Matt Subieta govoriti o spajanju AI-ja i filma u projektima koji istražuju odnos pamćenja i značenja. Sve razgovore moderira Igor Simić, kreativni direktor Demagog Studija.

Osnovan u partnerstvu sa Berlinskim filmskim festivalom i Berlinale Talents, Talents Sarajevo ostaje najvažnija platforma za profesionalni razvoj mladih filmskih stvaralaca u regionu. U 2025. godini nastavlja da raste, učvršćujući svoju ulogu ključnog pokretača održivih praksi, kreativne izvrsnosti i regionalne saradnje u kinematografiji.

Članak Talents Sarajevo 2025. predstavlja program i glavne goste se pojavljuje prvo na Oblakoder.

„On je glumac koji već pet decenija osvaja publiku svojim velikim talentom i izuzetnom harizmom. Iskrenošću i intenzitetom koji nadilaze filmsko platno, podario nam je nezaboravne likove. Zadovoljstvo nam je da Počasno Srce Sarajeva dodelimo Rayu Winstoneu“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

Britanski glumac Ray Winstone jedan je od najplodnijih glumaca Ujedinjenog Kraljevstva, sa karijerom dugom preko četrdeset godina. Od velikih blokbastera do nezavisnih filmova, njegova filmografija je veoma raznovrsna – najnovije uloge uključuju Netflixov film Dama, britanski nezavisni film A Bit of Light, Marvelovu Crnu udovicu (Black Widow) i kriminalistički triler Kralj lopova u produkciji Working Titlea.

„Naša strast prema velikim pričama i izuzetnim filmovima je ono što nas povezuje. Sarajevo Film Festival nastavlja da podržava kinematografiju koja prevazilazi spektakl, nudeći dubinu i smisao. Radujem se što ću vas videti u Sarajevu“, izjavio je Ray Winstone.

U decembru 2007. godine, Ray je dobio nagradu Richard Harris za izuzetan doprinos britanskoj nezavisnoj kinematografiji, u znak priznanja za mnogobrojne kultne uloge – od svog debija u drami Ološ Alana Clarkea iz 1979, do glavnih uloga u filmovima Kvadrofenična (Quadrophenia) Franca Rodama, Bubamaro, bubamaro (Ladybird, Ladybird) Kena Loacha i Pokojni (The Departed), epskom ostvarenju Martina Scorsesea nagrađenom Oscarom®. Winstone je takođe poznat po glavnoj ulozi u sirovoj biografskoj drami Ništa u ustima (Nil by Mouth) Garyja Oldmana, za koju je osvojio British Independent Film Award za najboljeg glumca i bio nominovan za BAFTA nagradu. U jednoj od najboljih rola u karijeri, igrao je rame uz rame sa Benom Kingsleyjem u filmu Poslednja pljačka (Sexy Beast) Jonathana Glazera.

Među ostalim filmovima u kojima je glumio su Čeljust, Studengora, Gunman, Kralj Artur, Usputni uslovi, Provala, Beowulf, Snežana i lovac, Sweeney, Indiana Džouns i kraljevstvo kristalne lobanje, Noje, Mera osvete, Ripleyjeva igra, Poslednje porudžbine.

Na televiziji, zapažen je po ulogama u BBC adaptaciji Velika očekivanja, seriji Slučajevi Džimija Rouza (The Trials of Jimmy Rose), kao i u Henri VIII, koja je osvojila International Emmy za najbolju mini-seriju ili TV film. Za naslovnu ulogu u seriji Vincent (ITV), dobio je nagradu International Emmy za najboljeg glumca.

Ray će se sledeće pojaviti u drugoj sezoni serije Gospoda (The Gentlemen) Guya Ritchieja, koja dolazi nakon izuzetno uspešne prošlogodišnje prve sezone na Netflixu.

31. Sarajevo Film Festival održaće se od 15. do 22. avgusta 2025. godine.

Prethodni dobitnici Počasnog Srca Sarajeva uključuju:
Meg Ryan (2024), Alexander Payne (2024), John Turturro (2024), Philippe Bober (2024), Christof Papousek (2024), Mark Cousins (2023), Lynne Ramsay (2023), Charlie Kaufman (2023), Jesse Eisenberg (2022), Ruben Östlund (2022), Sergei Loznitsa (2022), Paul Joseph Schrader (2022), Wim Wenders (2021), Michel Franco (2020), Mads Mikkelsen (2020), Tim Roth (2019), Isabelle Huppert (2019), Alejandro González Iñárritu (2019), Paweł Pawlikowski (2019), Nijaz Hastor (2018), Nuri Bilge Ceylan (2018), Oliver Stone (2017), John Cleese (2017), Wolfgang Amadeus Brülhart (2016), Stephen Frears (2016), Robert De Niro (Nagrada za životno delo, 2016), Benicio Del Toro (2015), Atom Egoyan (2015), Agnès B. (2015), Danis Tanović (2014), Gael García Bernal (2014), Béla Tarr (2013), Roberto Olla (2013), Branko Lustig (2012), Emil Tedeschi (2011), Jafar Panahi (2011), Angelina Jolie (2011), Dieter Kosslick (2010), Manfred Schmidt (2009), Cat Villiers (2008), Steve Buscemi (2007), Mike Leigh (2006), Gavrilo Grahovac (2006), Marco Müller (2005).

Naslovna fotografija: Rankin

Članak Ray Winstone dobitnik Počasnog Srca Sarajeva se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Ove godine selekcioni tim pod vođstvom Izete Građević, kreativne direktorke Sarajevo Film Festivala, pogledao je 1036 filmova: 195 dugometražnih igranih, 291 dokumentarni i 550 kratkih i studentskih filmova.

„Takmičarski programi ovogodišnjeg, 31. Sarajevo Film Festivala okupljaju autore koji, svako iz svoje perspektive i u različitim filmskim formatima i žanrovima, istražuju kako živimo i kako opstajemo unutar složenih i nestabilnih društvenih okvira. Okosnicu ovogodišnjih takmičarskih programa čine filmovi koji, nadilazeći nacionalne granice, ostaju verni univerzalnim pričama koje oblikuju naše živote. U tom rasponu – od tema koje se bave sadašnjošću do onih koje propituju prošlost – ova selekcija otvara prostor da se, kroz filmske priče, prisetimo onoga što nam je svima zajedničko: potrebe za smislom, za bliskošću, za razumevanjem – sebe i drugih“, izjavila je Građević.

Takmičarski program – igrani film 2025.

Elma Tataragić, selektorka Takmičarskog programa – igrani film, u program je uvrstila 9 filmova, od kojih će u konkurenciji za nagrade tri filma imati svetsku, a šest filmova regionalnu premijeru.
„Sa devet izuzetnih filmova, ovogodišnji Takmičarski program za igrane filmove Sarajevo Film Festivala predstavlja impresivnu i raznoliku panoramu savremene regionalne kinematografije. Program je dinamična mešavina hrabre naracije, vizuelnih inovacija i svežih perspektiva koje odražavaju bogatstvo kulturne tapiserije regiona. Ističući novi talas filmskih autora, program uključuje šest debitantskih filmova koji donose originalne glasove i smele kreativne pristupe na veliko platno. Od intimnih ličnih priča do društveno relevantnih drama, selekcija uspeva da prikaže složenost i vitalnost današnje filmske scene, obećavajući publici uranjajuće putovanje kroz raznolike stilove, teme i doživljaje. Ove godine Takmičarski program – igrani film nije samo proslava etabliranih talenata, već i platforma za nove umetnike spremne da oblikuju budućnost balkanske i jugoistočnoevropske kinematografije“, izjavila je Tataragić o selekciji.

Nagrade:

• Srce Sarajeva za najbolji igrani film – novčana nagrada u iznosu od 16.000 €
• Srce Sarajeva za najbolju režiju – novčanu nagradu u iznosu od 10.000 € obezbeđuju Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini u saradnji sa UNESCO-om
• Srce Sarajeva za najbolju glumicu – novčana nagrada u iznosu od 2.500 €
• Srce Sarajeva za najboljeg glumca – novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

(Spisak 9 igranih filmova ostaje isti, bez izmene sadržaja)

Takmičarski program – dokumentarni film 2025.

Rada Šešić, selektorka Takmičarskog programa – dokumentarni film, u takmičarski program uvrstila je 20 filmova – 12 dugometražnih i 8 kratkih dokumentarnih ostvarenja, od kojih će četiri filma imati svetsku premijeru, četiri međunarodnu, 10 regionalnu, a dva bosanskohercegovačku. Uz to, jedan film je odabran za program izvan konkurencije i imaće međunarodnu premijeru.
„Selekcija neizbežno odražava složenu sociopolitičku situaciju, ali takođe pokazuje i zavidnu otpornost dokumentarnog stvaralaštva uz kontinuiranu pojavu zanimljivih novih autora. Više od polovine naslova u ovogodišnjem programu reflektuje potrebu rekonceptualizacije ljudskih odnosa kao posebno potrebne vrednosti. Zanimljivo je da u najvećem broju filmova u ovim tmurnim vremenima, ili baš zbog toga, autori slave snagu ljubavi kao najjačeg životnog pokretača, bilo da se radi o porodičnim ili ratnim pričama. Ono što je posebno vredno jeste da i kroz te, naizgled samo porodične priče, saznajemo puno i o kompleksnim uslovima života u određenoj sredini“, izjavila je Šešić.

Nagrade:

• Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film – novčana nagrada u iznosu od 4.000 €, obezbeđuje Vlada Švajcarske
• Kvalifikacioni film za nominaciju za nagradu Oscar®
• Srce Sarajeva za najbolji kratki dokumentarni film – novčana nagrada u iznosu od 2.000 €
• Specijalna nagrada žirija – novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

(Spisak 21 dokumentarnog filma ostaje isti)

Takmičarski program – kratki film 2025.

U Takmičarskom programu – kratki film, po izboru selektorke Elme Tataragić, ove godine je 10 filmova: tri će imati svetsku, a sedam regionalnu premijeru.
„Ovogodišnji Takmičarski program za Srce Sarajeva za najbolji kratki film donosi deset izvanrednih ostvarenja. Program okuplja debitante, ali i etablirane autore koji su publici Sarajevo Film Festivala već poznati po svom ranijem radu. U pitanju je dinamična i raznolika selekcija, sa filmovima koji se odlikuju hrabrim i smelim pristupom kako u sadržaju, tako i u formi. Ova raznolika selekcija kratkih filmova, koja uključuje tri svetske premijere, pokazuje hrabro pripovedanje kako mladih talenata, tako i renomiranih autora. Kroz snažan miks socijalnih drama, psiholoških trilera i inovativnih narativa, program uspeva da uhvati duh savremenog trenutka i pokaže univerzalna ljudska iskustva. Publika može da očekuje snažno filmsko putovanje koje pomera granice kako tematski, tako i stilski“, izjavila je Tataragić.

Nagrade:

• Srce Sarajeva za najbolji kratki film – kvalifikacioni film za nominaciju za nagradu Oscar®; novčana nagrada u iznosu od 2.500 €
• Kandidatura za nagradu Evropske filmske akademije u kategoriji najbolji kratki film

(Spisak 10 kratkih filmova ostaje isti)

Takmičarski program – studentski film 2025.

Asja Krsmanović, selektorka Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 11 filmova, od kojih će pet imati svetsku, jedan međunarodnu, a pet filmova regionalnu premijeru.
„Svaka godina donosi nova otkrića i proces selekcije je najuzbudljiviji deo pripreme Sarajevo Film Festivala. Ovogodišnja selekcija Takmičarskog programa – studentski film donosi jedanaest filmova, dosta različitih po tonu i stilu, ali kroz koje se prožimaju veoma slični motivi, tako da se može pričati o opštoj tematskoj preokupaciji mladih, kao i o njihovom specifičnom pogledu na svet“, izjavila je Krsmanović.

Nagrada:

• Srce Sarajeva za najbolji studentski film – novčana nagrada u iznosu od 1.000 €, obezbeđuje Veće za regionalnu saradnju

(Spisak 11 studentskih filmova ostaje isti)

„Takmičarski programi Sarajevo Film Festivala su prostor za predstavljanje novih autorskih glasova iz regiona. Ponosni smo što ove godine donosimo snažan izbor filmova koji odražavaju umetničku hrabrost, društvenu relevantnost i raznolikost perspektiva – potvrđujući da se u filmskom prostoru našeg regiona dešavaju itekako zanimljive stvari“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

31. Sarajevo Film Festival biće održan od 15. do 22. avgusta 2025.

Članak U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 50 filmova se pojavljuje prvo na Oblakoder.

U ovogodišnjem izboru CineLink Books 2025. sedam je književnih dela: „Balada o ubici i ubici i ubici“, autor: Dalibor Pejić, izdavač: Geopoetika, Srbija; „Bejturan i ruža“, autor: Aleksandar Hemon, izdavač: Buybook, Bosna i Hercegovina; „Bespotreban čovek“, autor: Edin Salčinović, izdavač: Vrijeme, Bosna i Hercegovina; „I onda opet, iz početka“, autor: Filip Grujić, izdavač: Booka, Srbija; „Pitanje anatomije“, autorka: Marina Vujčić, izdavač: Fraktura, Hrvatska; „Samo jedna od“, autorka: Petra Prtajin, izdavač: Ljevak, Hrvatska i „Zvezdana šuma“, autorka: Jasminka Petrović, izdavač: Kreativni centar, Srbija.

Uspešan početak 2024. godine već je rezultirao konkretnom saradnjom, pa je produkcijska kuća Antitalent iz Hrvatske otkupila prava na knjigu „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ Nađe Petrović (Geopoetika, Srbija). CineLink Books i dalje potvrđuje svoju misiju: istaknuti potencijal regionalne književnosti za adaptaciju i olakšati prelazak dela sa stranica na ekrane.

U aprilu ove godine, forum Exploring Synergies ponudio je praktičnu simulaciju writer’s room-a koristeći roman „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ kao studiju. U organizaciji Sarajevo Film Festivala, događaj je poslužio kao centralna platforma za upoznavanje autora i izdavača s procesom književne adaptacije. Predvođen priznatim scenaristima i rediteljima Goranom Stankovićem i Vukom Ršumovićem, writer’s room okupio je izdavače, autore i filmske stvaraoce iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, podstičući dinamičnu razmenu ideja i iskustva književne i filmske industrije. Simulacija je imala za cilj da demistifikuje proces adaptacije – nudeći praktične uvide u razvoj likova, epizodnu strukturu i zajedničko pripovedanje – uz istovremeno naglašavanje ključne uloge vlasništva i upravljanja intelektualnom svojinom (IP) u oblikovanju održivih filmskih i televizijskih projekata.

Kroz inicijative poput Exploring Synergies i CineLink Books, Sarajevo Film Festival ostaje posvećen kontinuiranom jačanju saradnje između izdavačkog i audiovizuelnog sektora – podržavajući rast obe industrije i podstičući saradnju među disciplinama.

CineLink Books nastavlja da ističe književno bogatstvo regiona i stvara plodno tlo za saradnju između autora, izdavača i filmskih stvaralaca. Ove priče – bilo da su epske, intimne, mračne ili šašave – spremne su za sledeće poglavlje na ekranu.

Odabrane knjige biće predstavljene na posebnoj sesiji tokom CineLink Industry Days 31. Sarajevo Film Festivala, gde će biti predstavljene etabliranim producentima iz regiona i šire.

Predstavljamo izbor CineLink Books 2025.:

Balada o ubici i ubici i ubici, Dalibor Pejić (Geopoetika, Srbija)
Sudbine troje neobičnih neznanaca isprepliću se kada se nađu u istom automobilu, na putu prema moru. Relja pokušava da pobegne od besmislenog života u gradu i ponižavajuće, transakcijske veze sa starijom ženom. Jana traži mir posetom rodnom mestu svog preminulog ljubavnika. Pepolo želi… pa, to ostaje misterija. Večno nasmejani ljudski div izgleda kao da juri nedostižnog leptira kojeg samo on vidi. Kako se približavaju svom odredištu, na površinu izlazi mračna istina – svako od njih je u prošlosti ubio nekoga. Snovima nalik reminiscencije otkrivaju ratne traume i epizode bespotrebnog nasilja.

Bejturan i ruža, Aleksandar Hemon (Buybook, Bosna i Hercegovina)
Kada jednog junskog dana 1914. nadvojvoda Franc Ferdinand uz veliku pompu stiže u Sarajevo, Rafael Pinto je zaokupljen mlevenjem bilja za pultom svoje apoteke. Pinto je daleko od pomisli da će sukob ogromnih razmera zapaliti svet. A onda svet eksplodira… U rovovima u Galiciji, surovu stvarnost ratnog nasilja Pinto uspeva da preživi samo zahvaljujući pažnji saborca Osmana, svog zaštitnika i ljubavnika, čoveka od akcije i harizmatičnog pripovedača, koji upotpunjuje Pintovu poetsku dušu. Zajedno beže iz rovova, preživljavaju gotovo sigurnu smrt, susreću se sa špijunima i boljševićima, putuju preko planina i kroz pustinje, iz sveta u svet, stižući do Šangaja, i sve to zahvaljujući Pintovoj ljubavi prema Osmanu – kao i povremenoj upotrebi opijata. Ovaj lirski i potresni ep, prožet Hemonovom prepoznatljivom pesničkom prozom, istražuje rat, opstanak, izgnanstvo i odanost.

Bespotreban čovek, Edin Salčinović (Vrijeme, Bosna i Hercegovina)
Poigravajući se registrima popularne i šund-kulture, Salčinović u svom debitantskom romanu vešto pripoveda, glasom novinara crne hronike, o graničnim područjima jedne moguće sarajevske stvarnosti. Bizarno samoubistvo ratnog veterana, neuspešna pljačka banke, slučaj pedofila ubice iz više klase, ubistvo punice iz klasnih pobuda te okultno ubistvo iz strasti. Ovaj hibridni roman otkriva Salčinovića kao jednog od retkih glasova koji se fluidno kreće između ironije i duboke filozofske refleksije.

I onda opet, iz početka, Filip Grujić (Booka, Srbija)
Centralni lik novog romana Filipa Grujića pravi je „junak našeg doba“, mladić na prelasku iz dvadesetih u tridesete, upravo izašao iz duge veze s nejasnom idejom šta želi od života. Njegova svakodnevica rastrzana između porodice (razvedeni otac i majka, njihovi novi partneri i njihovi vremešni, ali vrlo živopisni roditelji), prijatelja, devojaka i obaveza, komične epizode, snažan autoironijski ton i bolno iskrena promišljanja o tome šta uopšte znači biti srećan u trećoj deceniji XXI veka – sve su to delovi kompleksne, ali majstorski složene literarne slagalice koju bez preterivanja možemo nazvati prvim pravim ozbiljnim milenijalskim romanom u srpskoj književnosti. Nakon dva hvaljena ranija dela, ovaj roman potvrđuje Grujića kao jednog od najznačajnijih savremenih glasova u regionu.

Pitanje anatomije, Marina Vujčić (Fraktura, Hrvatska)
Kada gospodin Florijan Bauer objavi zanimljiv oglas u kojem traži „ženu koja će mu milovati leđa – samo leđa“, on ne zna da će to preokrenuti njegov uređeni život. Jedina koja se odazvala, Veronika Vinter, bankarska službenica vođena znatiželjom i finansijskom potrebom, jednako je nespremna za promene koje predstoje. Zajedno, oni se kreću kroz emocionalne barijere i otkrivaju neophodnost ljudskog dodira. Marina Vujčić u „Pitanju anatomije“ ispisala je neviđeno toplu ljudsku priču, s puno duhovitosti i humora.

Samo jedna od, Petra Prtajin (Ljevak, Hrvatska)
Za tinejdžere u urbanim sredinama, malo je stvari brutalnije od izolacije. Pia, koju su vršnjaci odbacili i maltretiraju je, pokušava da se uklopi – samo da bi bila još više ismejana. Sama i razoružana, povlači se u sebe. Ali prihvatajući svoj status izgnanice, otkriva neočekivana prijateljstva i krhku, marginalnu zajednicu. Ovaj moćni debitantski roman 21-godišnje autorke, sa sirovom iskrenošću bavi se emocionalnim nasiljem adolescencije, a napisan je poetskim jezikom i neustrašivim glasom nove generacije.

Zvezdana šuma, Jasminka Petrović (Kreativni centar, Srbija)
Srdačna priča o prijateljstvu između usamljenog drveta po imenu Radoslav i energične veverice Dace. Kada Radoslav prizna da je tužan, Daca kreće da ujedini šumske životinje da mu pomognu. Inspirisane starom legendom o zvezdanoj magiji, životinje sade seme i preko noći šuma procveta. Ova šarmantna priča bogata maštom, duhovitošću i toplinom, podseća mlade čitaoce na moć jedinstva, empatije i zajedničkog truda. Čarobna bajka za decu i porodicu.

31. Sarajevo Film Festival biće održan od 15. do 22. avgusta 2025.

Članak CineLink Books 2025: Sedam regionalnih književnih dela u ovogodišnjem izboru se pojavljuje prvo na Oblakoder.

„Nema veće privilegije i uzbuđenja za domaćeg autora od toga da svoj film prikaže na Sarajevo Film Festivalu, i to na otvaranju u čast 31. izdanja. Ambijent našeg Festivala je poseban i jedinstven i iskreno se nadam da će publika uživati u filmu u kojem smo okupili veliku, regionalnu ekipu poznatih glumaca. Autori i producenti dolaze sa celog Balkana. Ovo je film o generaciji najstarijih koja se odlučila da deluje po svojoj savesti u ovom vremenu. Oni podižu pobunu. Pobune, kao takve, obično budu svakakve. Ova je posebna. Kada pogledate film, biće vam jasno zašto“, izjavio je reditelj Dino Mustafić.

„Paviljon“ je crna komedija o grupi stanara doma za stare, koji se nakon godina zlostavljanja i ponižavanja odlučuju na oružanu pobunu. Naoružani ilegalnim sredstvima, zauzimaju dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima…

Nakon više od dve decenije od debitantskog filma „Remake“, jednog od najgledanijih filmova u BiH, Mustafić se vraća dugometražnom igranom filmu pričom „Paviljon“. „Remake“ je svoju svetsku premijeru imao na Rotterdam Film Festivalu, gde je proglašen za jedan od pet najboljih filmova, a potom prikazivan na brojnim festivalima širom sveta. „Paviljon“ je njegov drugi dugometražni igrani film.

Pored filmske karijere, Mustafić je poznat i kao reditelj niza uspešnih dokumentarnih filmova (među kojima su „Pista života“, „Neka bude svetlosti“, „Čudo u Bosni“, „Pogled umetnika na prošlost“, „Transforming Tomorrow“…), kao i po bogatoj pozorišnoj karijeri, režirajući u mnogim regionalnim i međunarodnim teatrima. Njegove predstave su višestruko nagrađivane na domaćim, regionalnim i svetskim festivalima.

Film je nastao u produkciji Panglasa (BiH), u koprodukciji sa kompanijama Cineplanet (Hrvatska), Krug film (Severna Makedonija), Monte Royal Pictures (Srbija), Natenane Productions (Crna Gora) i Realstage (BiH).

Scenarista filma je Viktor Ivančić, a koscenarista Emir Imamović Pirke. Direktori fotografije su Almir Đikoli i Mustafa Mustafić, montažer Vladimir Gojun, autor muzike Bojan Zulfikarpašić, kostimografkinja Žaklina Krstevska, a scenografkinja Mirna Ler.

U glumačkoj ekipi su: Rade Šerbedžija, Zijah Sokolović, Miralem Zubčević, Ksenija Pajić, Jasna Diklić, Branka Petrić, Meto Jovanovski, Vladimir Jurc Lali, Kaća Dorić, Muhamed Bahonjić, Ivo Barišić, Ermin Bravo, Alban Ukaj, Nikša Butijer, Vedrana Božinović, Mirjana Karanović, Ermin Sijamija, Aleksandar Seksan, Snežana Vidović, Selma Mehanović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Ivica Šarić, Mugdim Avdagić, Sabina Kulenović i Ana Novaković.

Producenti filma su Mustafa Mustafić, Ishak Jalimam i Rusmir Efendić, a koproducenti Igor Vranjković, Dejan Krajčevski, Bojana Maljević i Dušan Kovačević.

Film je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Agencije za film Severne Makedonije, Filmskog centra Srbije, Filmskog centra Crne Gore, kao i u koprodukciji sa BH Telecomom.

31. Sarajevo Film Festival biće održan od 15. do 22. avgusta 2025. godine.

Članak Svetska premijera filma„Paviljon“ otvoriće 31. Sarajevo Film Festival se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Sarajevo Film Festival otvara poziv za sve mlade s područja Zapadnoga Balkana da se prijave za učešće u programu „Western Balkans Youth Team: U očima mladih“. Ovaj program, koji se realizuje u saradnji sa organizacijom Friedrich Ebert Stiftung, omogućit će mladima da učestvuju na 31. Sarajevo Film Festivalu i u njegovom programu Suočavanje s prošlošću (Dealing with the Past), te kroz filmove, diskusije i druženje u Sarajevu promovišu međukulturni dijalog, saradnju mladih i izgradnju mira.  

Za učešće u programu mogu se prijaviti mladi u dobi od 18 do 25 godina koji žive u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu*, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji ili Srbiji. Kandidati treba da budu motivisani za aktivno učešće u cijelom projektu, spremni za timski rad, pisanje članaka za DwP stranicu i kreiranje sadržaja za društvene mreže. Potrebno je i da budu dostupni za učešće u programu od 15. do 22. avgusta 2025. godine.

Kandidati također trebaju biti inspirisani za učešće u skladu sa dogovorenim programom Sarajevo Film Festivala te je potrebno da napišu članak o svom iskustvu nakon što se vrate u svoje lokalne zajednice.

Zainteresni kandidati trebaju se prijaviti do 4. jula 2025. Prijaviti se mogu putem linka: https://vp.eventival.com/sarajevoff/2025

Za više informacija možete pisati na dwp@sff.ba.

Program „Western Balkans Youth Team: U očima mladih“ tradicionalno se organizira tokom Sarajevo Film Festivala još od 2019. godine. U šest godina trajanja program je ugostio gotovo 300 mladih iz svih dijelova Zapadnoga Balkana, stvarajući tako platformu u kojoj film, kao medij dostupan svima, stvara podlogu za bolju regiju i interkulturalnu zajednicu.

* Ova oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu i u skladu je sa UNSCR 1244 i ICJ mišljenja o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Članak Otvoren poziv za učešće u programu – Sarajevo Film Festival u očima mladih se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Pored osvojenog Grand Prix-a, Robin je osvojio i prvo mesto u kategoriji Dokumentarna fotografija, kao i novčanu nagradu od 2.000 evra. Drugo mesto u ovoj kategoriji pripalo je holandskoj fotografkinji Marijn Fidder, dok je treće mesto osvojila Italijanka Carola Cappellari. Posebno priznanje dobio je Italijan Matteo Trevisan. Ovaj prestižni događaj, koji je okupio vodeće umetnike, kustose i ljubitelje fotografije iz celog sveta, bio je ispunjen emocijama i slavljenjem izuzetnih fotografskih dostignuća.

U kategoriji pejzažne fotografije laureat je bosanskohercegovački fotograf Armin Durgut, dok su drugo i treće mesto osvojili Slovenka Andreja Ravnak i Belgijanac Eddy Verloes. Pobednik u kategoriji mode je Armin Graca iz Bosne i Hercegovine, dok su drugo i treće mesto pripali Italijanki Eleonori Lele Bonizzi i Slovenki Petri Berčan. Posebno priznanje odneo je Hasan Merdić iz Bosne i Hercegovine. U kategoriji život (life) trijumfovao je Italijan Mauro Scarfone, na drugom mestu našao se Nik Erik Neubauer iz Slovenije, a na trećem Holanđanin Marijn Fidder.

Pobednica u kategoriji konceptualne fotografije je Beloruskinja Katerina Kouzmitcheva, dok su drugo i treće mesto osvojili Milica Mrvić iz Srbije i Domagoj Burilović iz Hrvatske. Nagradu za najbolju event fotografiju dobio je Metin Aktaş iz Turske, drugo mesto osvojio je austrijski par Ira & John, a treće Egipćanin Yasser Alaa Mobarak. Posebno priznanje u ovoj kategoriji odneo je Dileep SS iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U kategoriji portreta prvo mesto osvojio je Amerikanac Debmalya Ray Choudhuri, drugo Italijanka Maria Di Stefano, a treće Sara Nicomedi, takođe iz Italije. Nagradu za najbolju mobilnu fotografiju odneo je Enamul Kabir iz Bangladeša, drugo mesto osvojio je Indijac Gurudas Bate, a treće Anton Azev iz Crne Gore. Posebno priznanje dobio je Belmin Islam iz BiH.

Prvonagrađeni Robin Tutenges prilikom uručenja nagrade istakao je: „Hvala svim članovima žirija i hvala celom festivalskom timu na ovom prelepom festivalu. Ovaj projekat sam započeo 2021. godine, nakon vojnog puča u Mijanmaru, i dokumentuje oružani otpor mladih pripadnika naroda Chin protiv vojne hunte. Drago mi je što mogu da predstavim projekat i na Sarajevo Photography Festivalu i nastaviću da radim na njemu.“

Program večeri dodatno je obogatio nastup regionalne mlade muzičke zvezde Zhive, čiji je energičan i emotivan performans oduševio prisutne i stvorio savršenu atmosferu za proslavu umetnosti.

„Ovogodišnje izdanje festivala pokazalo je da Sarajevo Photography Festival prerasta u internacionalno relevantan događaj – imali smo prijave iz čak 66 zemalja sveta. To je izuzetna prilika za fotografe iz Bosne i Hercegovine i regiona da se povežu sa profesionalcima iz Evrope i šire. Zahvaljujemo se svim partnerima i sponzorima koji su omogućili da se ova platforma razvija i raste,“ izjavila je direktorka i osnivačica Festivala Aida Redžepagić prilikom uručenja nagrada i proglašenja pobednika takmičarskog programa.

Zamenik šefa Delegacije EU u BiH, Adebajo Babajide, izjavio je da Evropska unija ponosno podržava Sarajevo Photography Festival od samog početka, te dodao: „Divno je gledati kako ovaj festival raste iz godine u godinu. Ovogodišnja tema, Weltschmerz, može se tumačiti kao zapažanje da naš svet pati; dok iz perspektive pojedinca ili kolektiva, ona odražava nezadovoljstvo svetom kakav jeste. Sarajevo Photography Festival ima potencijal da postane još jedan veoma relevantan i priznat festival, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u celom regionu i šire. Ponosni smo što smo deo te priče.“

Nakon dodele nagrada, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine svečano je otvorena izložba finalista i pobednika ovogodišnjeg festivala. Izložba predstavlja najzapaženije radove koji odražavaju temu festivala, Weltschmerz, pozivajući na razmišljanje o složenim društvenim i ekološkim izazovima našeg vremena, ali kroz prizmu umetničkog izraza koji pronalazi nadu i lepotu u nesavršenosti sveta.

Podsetimo, festival je prethodno predstavio i izložbe „Solarni portreti“ renomiranog španskog fotografa Rubéna Salgada Escudera, projekat „Leaving and Waving“ eminentne američke fotografkinje Deanne Dikeman, te izložbu „Bamburci“ sarajevske fotografske zvezde Dženata Drekovića.

Sarajevo Photography Festival 2025 traje do 15. juna, nastavljajući da kroz bogat program izložbi, radionica i razgovora promoviše fotografiju kao moćan medij za razumevanje sveta. Festival, koji je od lokalne inicijative prerastao u evropski relevantan događaj, ostvaruje saradnju s ključnim kulturnim institucijama kao što su Umjetnička galerija BiH, Historijski muzej BiH, Goethe-Institut, Europe House, Ambasada Španije u BiH, Opština Novo Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Evropska unija u BiH, Canon Avtera, Galerija Manifesto, kao i platforma Kultura na ulice.

Više informacija o programu festivala dostupno je na službenoj stranici: sarajevophotofest.com

Fotografije: Sanela Babić i Amina Alađuz-Lomigora

Članak Odjek umetnosti u srcu Sarajeva se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Fotografija: Igor Isanović

Ove godine na Sarajevo Photography Festival pristigle su prijave iz čak 66  zemalja sveta. Stručni žiri je pažljivo pregledao prijavljene radove i odabrao najbolje radove, a finalisti takmičenja su: Marijn Fidder, Dileep SS, Ernesto Sumarkho, Anton Azev, Armin Graca, Matteo Trevisan, Caroline Gutman, AndreJa Ravnak, Hasan Merdić, Sara Nicomedi, Saurabh Narang, Armin Durgut, Mariam Magsi, Chloé Kaufmann, Cristina Fontsare, Uschi Groos, Eddy Verloes, Debmalya Ray Choudhuri, Isabelle Hayeur, Ieva Gaile, Mario Heller, Matic Zorman, Pierre & Florent, Jeremy Chih-Hao Chuang, Robin Tutenges, Zifan Zhang, Eleonora Lele Bonizzi, Blaž Gutman, Enamul Kabir, Ira & John, Nik Erik Neubauer, Pasha Kritchko, Belmin Islam, Maria Di Stefano, Yasser Alaa Mobarak, Samik Mondal, Mauro Scarfone, Dmitry Ersler, Yanyan Zhao, Gurudas Bate, Simon Chang, Mitar Simikić, Carola Cappellari, Aleksandra Živanović, Giuseppe Cardoni, Milica Mrvić, Katarina Kolenc, Andrej Verzola, Katerina Kouzmitcheva, Domagoj Burilović, Ivan Buvinić, Petra Berčan, Metin Aktaş i Carlos Folgoso.

Fotografija: Igor Isanović

Pobednici će dobiti priliku da unaprede svoj profesionalni status zahvaljujući prepoznavanju njihovog rada od strane međunarodnog žirija, koji čine priznati stručnjaci: Alessia Glaviano (direktorka PhotoVogue), Kiana Hayeri (nagrađivana dokumentarna fotografkinja), Marina Paulenka (direktorka izložbi u Fotografiska Berlin) i Irfan Hošić (istoričar umetnosti i kustos).

Grand prix pobednik osvaja 2.000 evra, a pobednici svake kategorije dobiće nagrade sponzorisane od strane Canona, kao i prestižnu festivalsku statuu. Ukupan fond nagrada festivala iznosi 8.000 evra.

Ceremonija dodele nagrada biće održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu, nakon čega će svečano biti otvorena izložba radovi nagrađenih autora u Umetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Sarajevo Photography Festival 2025. biće održan od 9. do 15. juna na više lokacija u Sarajevu. Festival će ponuditi bogat program, koji uključuje izložbe, radionice, predavanja, promocije knjiga i filmske projekcije.

Naslovna fotografija: SPF statua,, Jasmin Agović

Članak Finalisti takmičenja Sarajevo Photography Festivala 2025 se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Prijave se podnose putem sajta festivala, a moguće je prijaviti se u jednu, u tri ili u sve kategorije. Svi zainteresovani mogu učestvovati u jednoj kategoriji koja im najviše odgovara ili se prijaviti za više kategorija kako bi prikazali širi spektar svojih veština i stilova. Novitet ovogodišnjeg izdanja festivala je event kategorija, koja je prošireni oblik nekadašnje wedding kategorije. Rok za prijavu je 31. mart.

Grand prix festivala iznosi 2.000 evra, dok je ukupan nagradni fond takmičenja 6.000 evra. Pored ovih vrednih nagrada, koje su priznanje za trud i posvećenost, pobednice i pobednici će imati priliku da unaprede svoj profesionalni status kroz prepoznavanje svog rada od strane međunarodnog žirija. Ovaj festival takođe nudi fantastične mogućnosti za umrežavanje i povezivanje sa talentovanim fotografima, umetnicima, kao i profesionalcima iz industrije, što može voditi ka novim saradnjama i projektima.

Podsećamo, Sarajevo Photography Festival ove godine održava se od 9. do 15. juna na više gradskih lokacija. Takmičarski program pratiće i radionice, izložbe, predavanja, photo reviews, te Photo Book Day i Movie Night. Festival predstavlja jedinstvenu platformu za izlaganje radova i promociju fotografije kao umetničke forme, čime se stvara prostor za dalji razvoj karijere i proširivanje profesionalnih horizonata, ali i bogatiji kulturni sadržaj za publiku koja ima priliku da doživi inovativne pristupe i različite vizije fotografije.

Autor fotografija: Jasmin Agić

Članak Sarajevo Photography Festival otvorio prijave u osam kategorija se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Upravo iz tog razloga u četvrtak, 5. septembra, u saradnji Midcentury Belgrade kolekcionarskog tima, Ambasade Bosne i Hercegovine u Srbiji i Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu, biće otvorena izložba plakata za Olimpijske igre u Sarajevu 40 godina kasnije.

Jugoslovenski olimpijski odbor Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984. želeo je da ovoj manifestaciji dâ određeni kulturno-umetnički akcenat. U sklopu Organizacionog komiteta Igara oformljen je kreativni tim koji je brinuo o promociji i kreaciji vizuelnog identiteta. Među članovima tog tima nalazili su se, između ostalih: prof. Muhamed Karamehmedović, prof. Ismar Mujezinović, prof. Mladen Kolobarić, prof. Mersad Berber i prof. Ismet Dizdarević.

Iako je česta praksa da plakati budu jedna od umetničkih veza sa Olimpijskim igrama i organizacioni komiteti Olimpijskih igara angažuju priznate umetnike da ih dizajniraju, Sarajevo 1984. ostavilo je izuzetan pečat obimom i kvalitetom svojih grafičkih radova. Nije čest slučaj da toliki broj umetnika, kao ni toliki broj istaknutih svetskih imena, dâ svoj doprinos jednoj manifestaciji kao što se to ovde dogodilo, čime je izgrađeno izuzetno umetničko i kulturno nasleđe Igara, samog Sarajeva i cele Jugoslavije.

Izdvojena serija plakata rad je poznatog slikara, prof. Ismara Mujezinovića – osam plakata na osnovu njegovih ilustracija, koji označavaju osam zimskih olimpijskih disciplina. Ovi radovi su, sa svojim veštim potezima i izražajnim pokretom, veoma vizuelno snažni, i po nekima svrstani među najbolje plakate ove vrste u svetu.

U sklopu kolekcije nezaobilazni su, naravno, plakati sa čuvenom maskotom ZOI 84 – Vučkom, koji je stekao međunarodnu slavu i popularnost; zatim prikazi zvaničnog znaka igara – Pahulje, kao i plakat sa mapom staza i olimpijskih borilišta, i oni svakako predstavljaju neke od najprepoznatljivijih motiva Igara koji bude uspomene.

U susret predstojećoj izložbi, Dina Janevski Farčić ispred Midcentury Belgrade-a otkriva svoje omiljene radove iz ove kolekcije, kao i razloge zbog kojih su se našli u top 5 plakata po njenom izboru.

James Rosenquist – Snežne pahuljice

Ovaj rad je, po našem mišljenju, pravi predstavnik 80-ih godina, i kao takav je autentičan. Rosenquist je bio značajan umetnik pop arta, često je koristio kolaž kao tehniku, i ovaj poster to prenosi na pravi način. Zanimljivo je kako je prikazao led i sneg, a bez da se oni direktno vide, koristeći neobičan izbor crvene boje i motiv lica. Ovaj plakat je inače dosta cenjen u kolekcionarskim krugovima, pa smo ponosni što je deo naše kolekcije.

Ismar Mujezinović – Brzo klizanje

Prof. Ismar Mujezinović bio je deo kreativnog tima koji je oformljen u sklopu Organizacionog komiteta Igara, sa ciljem da brine o promociji i kreaciji vizuelnog identiteta Sarajevo ‘84. On je navodno napravio par ilustracija zimskih sportova, pa je na nagovor Artura Takača, inače tehničkog direktora Igara, razvio prikaze svih osam zimskih olimpijskih disciplina, i tako je nastala čitava serija postera, kasnije nagrađivana i po nekima svrstana među najbolje postere te vrste u svetu. Od tih osam, jednako kvalitetnih, lično bih izdvojila Brzo klizanje, jer po meni nosi najveći intenzitet, pokret, snagu, i nikada me ne ostavlja ravnodušnom.

Andy Warhol – Brzi klizač

Još jedno brzo klizanje, u potpuno drugom ruhu. Andy Warhol za mene je poslastica ove kolekcije, prosto jer je on ikona pop arta i jedan od najznačajnijih američkih umetnika druge polovine XX veka. Njegov klizač veoma je upečatljiv – naravno, živog kolorita, i momentalno prepoznatljiv, a opet – prenosi poruku i ima vezu sa samom manifestacijom. Ovaj rad nastao je kao deo portfolija „Umetnost i sport“ koji je inicirao i u saradnji sa Olimpijskim komitetom ZOI 84 realizovao umetnički izdavač „Visconti Art“ Lazo Vujić, a na čiji poziv su se odazvali eminentni svetski umetnici poput Warhol-a, i taj uspeh sam po sebi predstavlja jedno od čuda koje nam je iza sebe ostavilo Sarajevo 1984.

Cy Twombly – Grafiti

Twombly je zaista veliko ime, i jako zanimljiv umetnik. On je često u svojim radovima koristio kaligrafiju, žvrljotine, ili prosto pokret inspirisan pismom, i ovaj plakat nije izuzetak. Međutim, iz mog ugla, upravo ta jednostavnost izraza i činjenica da on direktno prenosi temu predstavlja jednu igru, jedan apsurd, i odlično rešenje zadatka. Pritom, jednostavnost, odnosno odsustvo kolorita to dodatno akcentuje, i stvara plakat koji je za mene zaista poseban i izdvaja se među svima svojom hrabrošću.

Ivan Rabuzin – Pejzaž (Veliko cveće)

Ovaj plakat je za nas specifičan jer smo ga videli samo jednom – kada smo ga kupili! Vrlo ga je teško naći (čak i na internetu) i očigledno je veoma redak, tako da me intrigira baš zbog nedostatka informacija i toga što ga nema u drugim kolekcijama. Ivan Rabuzin je bio poznati hrvatski naivni slikar i ima jako specifičan izraz. Koliko smo čuli, on je radio kolaž od četiri grafike za sarajevske Olimpijske Igre, pa bi ovo „Veliko cveće“ trebalo biti deo tog kolaža. U svakom slučaju, meni je i posebno blizak i drag jer sam odrasla uz Rabuzinovu sliku na zidu kao dete.

Izložba će biti otvorena od 5. septembra i trajaće do 23. septembra u Muzeju primenjene umetnosti, u galeriji Anastas.

Članak 40 godina kasnije – plakati za Olimpijske igre u Sarajevu se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Sam festival fascinira svojom veličinom, kao i time da nudi niz propratnih dešavanja, tako da se ceo grad za ovih sedam dana zabavlja, čak i oni koji ne vole filmove. Kad bih hteo nešto da zamerim, mogao bih da kažem da je falilo repriznih termina nekih filmova, otud ćete za mišljenja o nekim poznatijim naslovima, poput novog Pola Šredera, novog Lantimosa, ili novog Rajka Grlića – ostati uskraćeni.

Mada je to možda dobra stvar, jer sad imamo nekolicinu naslova na koje možete ili morate da obratite pažnju, a koji će gotovo izvesno doći na neki od festivala u Srbiji koji nas čekaju na jesen. Mislim, to ja pretpostavljam da će doći, jer deluje da mogu da budu festivalski hitovi i kod nas.

The Substance

Supstanca je jedan od najprovokativnijih filmova sa ovogodišnjeg festivala u Kanu, i razumem što je poneo tu etiketu. U njemu gledamo novi koncept podmlađivanja fitnes TV voditeljke koja steroidima stvara novu, mlađu sebe. Demi Mur i Margaret Kvali su podelile ove dve uloge kojima odlaze tamo gde mnoge druge glumice ne bi ni smele. Besmisleno erotizovanje, selebriti zvezde koje prestaju da sijaju, prolaznost života i satira medija – sve to je rediteljka Korali Farže uspela da spakuje u jedan film, ali kroz prizmu gotovo pa trashy zabave i body horora koji svakako neće biti za svakoga. Ali oni kojima se dopadne neće prestajti da pričaju o ovome.

Humanist Vampire Seeking Consenting Suicidal Person

Malo smo zaboravili na ovaj fazon indie filma, a i vampiri možda nisu više u modi kao pre 15 ili 20 godina. Otud dolazi ovaj frankofoni kanadski film o devojčici vampirici koja ne želi da pije krv i ubija ljude i dečaku sa suicidalnim namerama koji se ne snalazi baš najbolje u savremenom društvu. Zamislite da je Džuno bila vampirica i takva jurila Majkla Seru, ili da je isti taj zaplet sa krvopijama bio u kultnom filmu Ričarda Ajoadea Submarine i dobićete ono što nam nudi Humana vampirica rediteljke Arijan Lui Siz. Možda nije neki prvoklasni arty-farty film za festivale, ali svakako će obradovati svakog ko je malo željan zabave i indie romantike. Iliti, što bi se reklo: still a better love story than Twilight.

Arkadija

Ako mislite da je grčki weird wave završio svoje sa ulaskom Jorgosa Lantimosa u prvu oskarovsku ligu, razmislite ponovo. U ovoj priči o kojoj što manje znate, to bolje, bračni par – muž doktor i njegova supruga psihološkinja kreću se ka obali da bi identifikovali leš. Ne znamo koga, ne znamo što, ne znamo da li im je to ćerka neki drugi član porodice, ili neko potpuno treći. Ono što znamo je da se svi ponašaju onako čudno grčki. Likovi koji upadaju i ispadaju iz kadra su tajanstveni, a sam film reditelja Jorgosa Zoisa na svakih pola sata menja žanr, pa tako od misterije postaje triler, dolazi skoro do horora, da bi sve završilo kao drama o gubicima, prihvatanju, bolu, ali i želji da se nastavi dalje. Film možda sa svim tim temama nije najoriginalnija stvar na svetu, ali način pripovedanja ga ipak ističe. I da, ako ste jedan ili jedna od onih koji se groze penjanja na krevet u cipelama, ovaj film će biti pravi horor, jer takvih scena ima koliko hoćeš.

Redakcija

Satira odavno nema mnogo smisla, jer nema ničeg apsurdnijeg od svakodnevice i realnosti. Kad pričamo o filmu Romana Bondarčuka Redakcija koji je hteo da se nekad tvrđe i mračnije našali sa ne samo Ukrajinom, već tehnički celim istokom Evorpe (jer sve opisano u ovom filmu lagano može da se dešava u Srbiji, na primer) sa apsurdno nemogućim situacijama, nakon filma shvatimo da je realnost mnogo nenormalnija. Pratimo avanture mladog fotografa koji želi da uslika posebnog mrmota, vrstu koja izumire, a slučajno uslika krimose koji pale šume. Te fotke će probati na mnogo novinarskih vrata da objavi, ali time bukvalno niko ne želi da se bavi – jer mediji.

Tri kilometra do kraja sveta

Nije festival ako nemate jedan solidan, dobar, ili ako vam se baš posreći, odličan rumunski film. Na Sarajevu je bio dobar. Tri kilometra do kraja sveta kao naslov lepo opisuje selendru u kojoj se dešava film gde gej srednjoškolac dobija batine kad dođe na letnji raspust kući jer se sazna za njegovu seksualnu orijentaciju, da bi na kraju čak njegovi roditelji pokušali da sakriju sve, da ne pukne bruka. Teška i brutalna priča koja pokazuje da su sve one vesele šljokičaste gej priče rezervisane za velike gradove, dok čim zađete u unutrašnjost ulazite direktno u 19. vek.

Najdragoceniji teret

Da sam slučajno pročitao zaplet do kraja pre emitovanja ovog filma, svakako ga ne bih gledao, jer nisam bio u raspoloženju tih dana za još jednu studiju o holokasutu. Sad mi je drago što jesam, jer pored toga što je bitan film i poteže bitna pitanja i sve ostale floskule koje novinari koriste kada pišu o stradanjima Jevreja u Drugom svetskom ratu, ovo je pre svega jedna bajka koja, ma koliko bila mračna, na kraju slavi život i trudi se da istakne svu njegovu radost. Ova animirana priča prati bračni par bez dece u šumama centralane Evrope, grubog drvoseču i njegovu prostu ženu. Ona se moli bogovima vozova da joj podare dete, što se i desi. Naravno, ne postoje stvarno bogovi vozova, već je kroz prozor jednog od njih koji je Jevreje prevozio u Aušvic izbačena beba koju će par čuvati, ali i naučiti da prevaziđe predrasude. Mišel Haznavišjus je napravio svoj Zone of Interest crtani film.

Čovek koji nije hteo šutjeti

Hrvatski kratki film Nebojše Slijepčevića je osvojio nagradu u Kanu i u desetak minuta sjajno prikazao koncept žrtvovanja, odnosno dizanja glasa protiv nepravde i bezumlja rata. Neću mnogo da pričam jer ni nema mnogo toga, a i ne želim da vam otkrijem neke bitne stvari, ali ono što mogu da kažem je da film iznenadi upravo zbog svoje „reklame”, odnosno tih par fotki i postera Gorana Bogdana, stvarajući očekivanje da je to-to što smo dobili od priče. Kad ono, međutim. Imamo heroje, imamo zločince, i one koji ipak ponekad ne umeju, ne smeju, ili ne žele da deluju instinktivno i hrabro. Bitan i važan film.

Članak Šta smo sve lepo gledali u Sarajevu se pojavljuje prvo na Oblakoder.

„Ova jubilarna godina obilježava tri decenije naše posvećenosti prikazivanju najkvalitetnijih filmova vama našoj publici, dok ujedno služimo kao ključna platforma za razvoj regionalne kinematografije. Svijet oko nas nažalost nije bolji, nije onakav kakav smo zamišljali da može biti kada je Festival nastajao, međutim naše iskustvo u proteklih 30 godina pokazuje da refleksija na najteža vremena kroz dijalog i umjetnost nije samo važna, već i neophodna ako želimo da mir prevlada“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala, dodavši da je misija Festivala od samih početaka bila i ostala gledajući u prošlost graditi mostove i stvarati bolju budućnost.

„Za jubilarno izdanje Festivala uspostavili smo nove lokacije. Nadamo se da će one postati novi kulturni centar našeg grada, a time i Bosne i Hercegovine. Sve ovo radimo s nadom da ćemo na tom mjestu ubrzo imati savremeni prostor posvećen kulturnim događajima, te da ćete vi, naša publika, imati priliku da u budućnosti prisustvujete otvaranjima Festivala na takvom mjestu“, rekao je Marjanović.

Pre projekcije, dodijeljeno je i prvo ovogodišnje Počasno Srce Sarajeva. Uručeno je palestinskom reditelju Eliji Suleimanu u znak priznanja za njegov izuzetan doprinos filmskoj umetnosti.

„Ovo je pravi trenutak da primim Srce Sarajeva, jer, kao što je rekao Jovan Marjanović, živimo u teškim vremenima i moramo omogućiti kinematografiji da svijet učini manje nasilnim. Potrebno je da dijelimo srca i ljubav. Kada dođem kući transplantirat ću ovo srce“, rekao je Elija Suleiman.

Osim u Narodnom pozorištu, publika je u komičnoj drami „Nakon ljeta“ uživala i u Ljetnom kinu Coca-Cola, Ljetnom kinu Stari Grad, Ljetnom kinu Centar “Safet Zajko”, Ljetnom kinu “Centar” i u kinu Cineplexx.

„Sretan nam rođendan! Svima nama. Jer zaista ako postoji ijedan festival na svijetu koji smatram svojim, onda je to ovaj. Nadam se da ćete uživati u filmu, a ako buduete uživali onoliko koliko smo mi dok smo ga radili, uživat ćete jako”, izjavio je prije projekcije Danis Tanović, koji je Počasno Srce Sarajeva dobio je 2014. kao znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti i za podršku Sarajevo Film Festivalu.

Svetskom premijerom filma „Nakon ljeta“, u kojem glavne uloge imaju Anja Matković i Uliks Fehmiu, ujedno je počeo i program Sarajevo Film Festivala u Mostaru i Tuzli. Projekcije su održane u BH Telecom Ljetnom kinu Mostar i u Bingo Ljetnom kinu Tuzla.

„Nakon ljeta“ filmska je priča o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi rešila pitanje porodičnog nasledstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasledstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oprostom.

Danis Tanović višestruko je nagrađivani reditelj, scenarista i producent. Njegov film „Ničija zemlja“ (2001.), za koji je napisao i scenarij, nagrađen je Oscarom® i Zlatnim globusom za najbolji film na stranom jeziku. Dvostruki je dobitnik Srebrnog medvjeda na filmskom festivalu u Berlinu za filmove „Epizoda u životu berača željeza“ (2013.) i „Smrt u Sarajevu“ (2016.).

Čast da vodi svečanost otvaranja 30. izdanja Sarajevo Film Festivala pripala je glumici Maji Izetbegović.

Na 30. Sarajevo Film Festivalu, koji se održava do 23. augusta, biće prikazano 247 filmova i serija iz 70 zemalja u 20 festivalskih programa. U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 53 su filma.

Članak Otvoren jubilarni 30. Sarajevo Film Festival se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Radnja filma prati šesnaestogodišnju Emu koja, nakon što roditelji prodaju stan u kojem je odrasla, u znak revolta, beži od kuće zajedno sa svojom mlađom sestrom. Opsednuta idejom da se vrati u svoj pravi dom, počinje da prati čoveka koji je kupio stan. Uloge u filmu tumače Anđelka Petrović, Igor Benčina, Helena Bucalo i Jelena Stupljanin.

Nađa Petrović, autorka filma, je povodom svetske premijere izjavila: „Ima više razloga zašto sam srećna i uzbuđena što je premijera našeg filma baš na Sarajevo film festivalu. Jedan od njih je svakako jer je to najbitniji festival u regionu i najbolje mesto na svetu da se bude drugom polovinom avgusta, koliko zbog dobrih filmova, toliko i zbog svih ljudi iz filmske industrije koji se tu jednom godišnje okupe ali i uživanjem u samom gradu koji mi je postao jedan od omiljenih. Ipak, najviše od svega mi je drago jer se osećam kao da je za nas sve počelo na Sarajevo film festivalu sa kratkim filmom Šerbet, koji je režirao Nikola Stojanović, a ja pisala scenario. Snimili smo ga na trećoj godini fakulteta i u Sarajevu smo tog leta dobili Srce Sarajeva za najbolji studentski film. Sećam se posle dodele nagrada, bila sam u neverici i osećala sam se kao da se stvarno sada nešto promenilo, i da tek sada za nas sve počinje. To nam je stvarno bio veliki podsticaj za dalje i najveća potvrda do tada”.

„Sada sam toliko počastvovana što je Miris sveže farbe, prvi film koji sam samostalno režirala, isto tu, kao nekad. Film smo snimali na zimu 2021. godine. Bilo je dosta komplikacija, pao je sneg, pa se otopio sneg, puno lokacija, malo vremena… Ja sam bila nesigurna kako će sve da prođe jer nikada do sada nisam bila u toj ulozi, međutim onda sam shvatila kako sam okružena pretalentovanim ljudima kojima je stalo koliko i meni da sve bude dobro, pomislila sam da onda i mora da bude dobro, i na kraju i jeste. Nije sve ispalo baš onako kako sam isprva zamišljala, ali deo procesa i jeste prihvatiti to i videti šta je možda ta neuhvatljivost snimanja donela,” dodala je rediteljka filma.

Ekipu filma „Miris sveže farbe“ čine Savina Smederevac (producentkinja), Mladen Teofilović (direktor fotografije), Nikola Stojanović (montaža), Luka Cvetko (dizajn zvuka), Neva Joksimović (kostimografija), Dina Nedelkov i Anđela Tošić (scenografija), Rastko Stojanović (izvršni producent). Film je nastao u produkciji Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu uz podršku Erste banke.

Nađa Petrović (1997) diplomirala je dramaturgiju na FDU u Beogradu, a master studije je završila na Katedri za filmsku i televizijsku režiju. Njen roman „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ ušao je u uži izbor za NIN-ovu nagradu. Po njenim scenarijima snimljeno je nekoliko kratkih igranih filmova koji su prikazani na preko 150 festivala širom sveta.

Fotografije: Kadrovi iz filma

Članak Svetska premijera filma Miris sveže farbe Nađe Petrović na 30. Sarajevo film festivalu se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Open Air program 30. Sarajevo Film Festivala:

AMERIČKA FIKCIJA / AMERICAN FICTION

SAD, 2023, 117 min.

Režija: Cord Jefferson

Uloge: Jeffrey Wright, Tracee Ellis Ross, John Ortiz, Erika Alexander, Leslie Uggams, Adam Brody, Keith David, Issa Rae, Sterling K. Brown

Zasnovan na romanu „Brisanje“ Percivala Evertta, film AMERIČKA FIKCIJA duhovit je rediteljski prvenac Corda Jeffersona koji se konfrontira s opsesivnim impulsom naše kulture da ljude svodimo na naglašene stereotipe. Zvezda filma je Jeffrey Wright u ulozi Monka, frustriranog književnika koji je umoran od toga što sistem profitira od „crnačke“ zabave zasnovane na starim i uvredljivim klišejima. Kako bi dokazao svoju tvrdnju, Monk pod pseudonimom piše vlastitu „crnačku” knjigu koja ga smješta u središte hipokrizije i ludila koje tvrdi da prezire.

BACKUP

Bosna i Hercegovina, Hrvatska, 2024, 109 min.

Režija: Faruk Sokolović

Uloge: Belma Salkunić-Bektešević, Faruk Sokolović, Dragan Bjelogrlić, Rijad Gvozden, Bojana Gregorić-Vejzović, Karla Matošić-Gvozden, Jasna Diklić, Josip Stapić

Čovek, zapušten, star, prestrašen, u kući sa prijateljem Goranom. Napolju tumara besciljno, vidi neprijatelje u susedima, došljacima. Ena, novinarka, dolazi u mesto, snima priču o čuvarima baštine. Objektiv kamere otkriva Čoveka, čudaka, koji sve to krijući posmatra. Njegovo „skrovište” je otkriveno. Sudar bolesti i stvarnosti. U kući je pretnja, ratna ljubavnica, kaže đavo je došao po svoje. Olujna noć, sudbonosni susret. Boriti se, pobeći ili se suočiti? I vratiti se?

BARTON FINK

SAD, 1991, 116 min.

Režija: Ethan Coen, Joel Coen

Uloge: John Turturro, John Goodman, Judy Davis, Michael Lerner, John Mahoney, Jon Polito

U New Yorku 1941. mladi scenarista Barton Fink postiže iznenadan uspeh sa dramom koja slavi običnog čoveka. To privlači pažnju Hollywooda i Barton dobija poziv da za Wallacea Beeryja napiše scenario o rvanju. Film BARTON FINK prati njegovu borbu sa spisateljskom blokadom, Hollywoodom i susedom u hotelu u kojem živi, a koji ga upućuje u tamnu stranu rvanja i života.

DJEDA MRAZ U BOSNI

Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, 2024, 86 min.

Režija: Emir Kapetanović

Uloge: Mirvad Kurić, Zana Marjanović, Miraj Grbić, Mirza Tanović, Kristin Winters, Goran Kostić, Marija Omaljev, Alek Kapetanović Marjanović, Vanesa Glođo, Saša Oručević, Rijad Gvozden, Miro Barnjak, Slaven Knezović, Armin Omerović

Decembar 2023. godine. Glumačka trupa kreće na turneju sa predstavom o Dedu Mrazu kako bi proširili praznično veselje u malim mestima postratne Bosne i Hercegovine. Dok su deca oduševljena, pojava Deda Mraza ponovo rasplamsava stare sukobe među odraslima.

DRUGI ČIN / LE DEUXIÈME ACTE

Francuska, 2024, 85 min.

Režija: Quentin Dupieux

Uloge: Lea Seydoux, Vincent Lindon, Louis Garrel, Raphaël Quenard, Manuel Guillot

Florence želi upoznati svoga oca s Davidom, muškarcem u kojeg je ludo zaljubljena. Ali Davida Florence ne privlači i želi je baciti u zagrljaj svome prijatelju Willyju. Njih četvoro se nalaze u jednom restoranu usred nedođije.

GRANDPA GURU

Hrvatska, Bosna i Hercegovina, 2023, 91 min.

Režija: Silvio Mirošničenko

Grandpa Guru je portretni dokumentarac koji eklektičnim stilom prikazuje kontinuitet rada benda Kultur Shock, sa posebnim naglaskom na zanimljiv život, muziku i umetnost njihova pevača i frontmena Srđana Gine Jevđevića. U filmu pratimo Ginino duhovno putovanje u potrazi za vlastitim identitetom i mestom u svetu, nakon izlaska iz sarajevskog ratnog okruženja i dolaska u Seattle, gde je upoznao Krista Novoselica iz grupe Nirvana i Jellu Biafru iz benda Dead Kennedys koji ga podstiču da se nastavi baviti muzikom. Gina progone pitanje pripadnosti i osećaj rastrganosti između života u Americi, Sarajeva i majke za koju je iznimno vezan.

GYM

Bosna i Hercegovina, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, 2024, 85 min.

Režija: Srđan Vuletić

Uloge: Edin Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Rijad Gvozden, Igor Skvarica, Adnan Omerović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Pavle Marković, Aneta Grabovac, Vanja Matović, Davor Bojanić, Aleš Kranjec, Emir Fejzić, Elma Fetić, Anja Kraljević, Helena Vuković, Pavle Novaković, Tarik Džinić, Aldin Omerović, Ejla Bavčić

Riki je konobar u posrnuloj ketering kompaniji. Njegov mizogini kolega i budući zet Ado želi spasiti firmu tako što će prebiti vrhunsku polastičarku Melisu, bivšu saradnicu, i naterati je da ponovo radi s njima. Svi uposleni odbace plan kao totalno glup i besmislen. Međutim, Ado je uporni divljak i njegove kolege znaju da on neće stati dok ne bude silom zaustavljen. Riki je razapet između osećaja za pravdu i normi u kojima tolerišemo familiju i prijatelje bez obzira na to šta oni rade. 

IMAŠ POŠTU / YOU’VE GOT MAIL

SAD, 1998, 119 min.

Režija: Nora Ephron

Uloge: Tom Hanks, Meg Ryan, Parker Posey, Jean Stapleton, Dave Chappelle, Steve Zahn, Greg Kinnear

Kathleen Kelly mrzi Joea Foxa, vlasnika lanca knjižara Fox koji uskoro otvara jednu od svojih podružnica preko puta njene male prodavnice dečijih knjiga. Međutim, nakon što se upoznaju na internetu, nesvesni pravog identiteta onog drugog, njih dvoje započinju intenzivnu online romansu. Na kraju, Joe saznaje da je očaravajuća žena sa kojom je u vezi zapravo njegova poslovna suparnica. To ga prisiljava da pomiri animozitet koji oseća prema njoj u stvarnom životu sa ljubavlju koju je pobudila u njemu u virtuelnom svijetu.

LIMENI ORKESTAR / EN FANFARE

Francuska, 2024, 103 min.

Režija: Emmanuel Courcol

Uloge: Benjamin Lavernhe, Pierre Lottin, Sarah Suco

Thibaut je međunarodno proslavljeni dirigent koji putuje širom sveta. Nakon što sazna da je usvojen, otkriva i da ima mlađeg brata Jimmyja koji radi u školskoj kafeteriji i svira trombon u malom limenom orkestru. Njih dvojica ni po čemu nisu slični osim po tome što dele ljubav prema muzici. Naslućujući izuzetni talenat svoga brata, Thibauth odluči ispraviti nepravdu sudbine, a Jimmy počinje sanjati o drugačijem životu.

MEGDAN: IZMEĐU VODE I VATRE

Srbija, Moldavija, Bugarska, 2024, 106 min.

Režija: Todor Chapkanov

Uloge: Viktor Savić, Enis Bešlagić, Vojin Ćetković, Nina Seničar, Aleksandar Radojičić, Petar Božović, lon Bechet, Gennady Boyarkin, Aleksandar Gavranić, Iva Krajnc Bagola, Jovana Balašević, Maya Berović, Radoje Čupić, Đorđe Marković, Miljan Davidović, Vaso Bakočević, Blagoj Veselinov, Remy Bonjasky

Usred pulsirajućih taktova i haosa balkanskog noćnog života, Petar, nekadašnja vaterpolo zvezda, danas radnik obezbeđenja noćnog kluba, kreće u igru sa visokim ulozima kako bi spasio svoj vaterpolo klub od propadanja. Udružujući se sa Zekom, prevarantom sa sumnjivom reputacijom, Petar se kreće kroz mračni lavirint rivalstva i ličnih demona, rešen da povrati svoju slavu i spasi nasleđe svog kluba. Dok roni sve dublje u mutne dubine balkanskog podzemlja, Petar otkriva da je linija između pobede i poraza tanka kao površina vode, a sve je na kraju test snage duha u konačnoj borbi za iskupljenje.

NAKON LJETA

Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Rumunija, Slovenija, Srbija, 2024, 98 min.

Režija: Danis Tanović

Uloge: Jadranka Matković, Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić Šiškov, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić

Kada Maja stigne na udaljeni otok kako bi rešila pitanje porodičnog nasledstva, ne očekuje da će se tamo zadržati duže nego što je planirala. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Meštani ostrva žive svoj ustaljeno neobičan život, a tome posebno pridonose Ićo, načelnik mesta, i Nediljko, njegov poslovni partner u uzgoju eko-marihuane. Tek nakon što se Maja zbliži sa Sašom postaju jasni razmeri njenih nerešenih porodičnih odnosa. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oproštajem.

PRASLOVAN

Slovenija, Hrvatska, 2024, 112 min.

Režija: Slobodan Maksimović

PRASLOVAN je emotivna biografska drama o životu i karijeri Zorana Predina, jednog od najvažnijih kantautora bivše Jugoslavije. Film prati njegov put od mladih dana u Mariboru do slave s bendom Lačni Franz i solo karijerom. Kroz retrospektivu njegovih hitova, prikazuje kako su njegove pesme reflektovale društvene promene i lične preokrete. Završava se intimnim pogledom na njegov život, uključujući uspone i padove, utiecaj na porodicu i prijatelje. U filmu se pojavljuju poznate ličnosti poput Đorđa Balaševića, Branka Đurića, Gabi Novak i drugih.

PRVO UBIJ DJECU / UBIJ GI PRVO DECATA

Sjeverna Makedonija, 2024, 106 min.

Režija: Dimitar Orovcanec

Uloge: Mia Giraud, Martin Gjorgoski, Stefan Spasov

Nestašna balerina, tinejdžerka, tokom kostimske probe za „Labuđe jezero” greškom, umesto svoga, uzima telefon seksualno iskorištavane žrtve trgovine ljudima. U kostimu sa perjem i sa scenskom šminkom na licu, u pratnji svoga ludo zaljubljenog momka skejtera potrči za tom devojkom, mlađom od nje, kako bi zamenile telefone. Nakon što stignu devojku, a potom i njenoga makroa, shvataju da telefon koji je kod njih sadrži kompromitujući snimak političara koji se takmiči na izborima. Uporedo sa njihovom odvija se priča najboljeg prijatelja balerininog momka koji od svoga oca, inače policajca, krade pištolj da bi se zaštitio od uterivača dugova koji ga proganjaju jer im duguje novac.

STRANPUTICE / SIDEWAYS

SAD, 2004, 127 min.

Režija: Alexander Payne

Uloge: Paul Giamatti, Thomas Haden Church, Virginia Madsen, Sandra Oh, Marylouise Burke, Jessica Hecht

Neuspešni pisac i obožavatelj vina Miles vodi svoga prijatelja Jacka uoči njegovog venčanja na putovanje u vinarski okrug. Dok se Miles želi opustiti i uživati u vinu, Jack žudi za posednjom aferom pre venčanja. Uskoro, Jack počne da spava sa Stephanie, a njena prijateljica Maya zbližava se sa Milesom. Dve žene pobesne kada Miles nehotice otkrije da se Jack uskoro ženi, što čitavo putovanje baca u haos.

SVEMU DOĐE KRAJ

Hrvatska, Bugarska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Turska, 2024, 89 min.

Režija: Rajko Grlić

Uloge: Živko Anočić, Jelena Đokić, Boris Isaković, Janko Popović Volarić, Emir Hadžihafizbegović, Ksenija Marinković, Marina Redžepović, Srđan Grahovac, Anjela Nedyalkova, Katarina Bistrović Darvaš

Ova ljubavna priča se događa u Zagrebu danas. Maks Pinter, uspešni advokat, oslobodio je svog klijenta, bogatog i moćnog Dinka Horvata od optužnice za dvostruko ubistvo. Na proslavi pijani Maks Dinku otvoreno reče da je ubica koji je hladnokrvno ustrijelio radnike koji su samo došli pitati za svoju plaću. Sukob s jednim od stupova društva učini ga nepoželjnim, izgubi partnere Grgu i klijente, žena ga ostavi. No Maks se ne predaje. Uz pomoć Nine, ljubavi iz studentskih dana, kreće u borbu.

30. Sarajevo Film Festival biće održan od 16. do 23. augusta 2024. godine.

Danas u 15 sati počinje online pretprodaja ulaznica za filmove u programu 30. Sarajevo Film Festivala, vredi za korisnike Mastercard kartica.

Redovna online prodaja ulaznica počinje sutra, u utorak, 6. augusta u 15 sati.

Uz Mastercard ostvarite 20 posto popusta na online kupovinu ulaznica – važi za sve Mastercard korisnike. Ostvarite dodatnih 10 posto popusta na online kupovinu ulaznica uz UniCredit Bank dd. Mastercard kartice.

Online kupovina ulaznica moguća je putem web stranice www.sff.ba, na tickets.sff.ba i putem mobilne aplikacije Sarajevo Film Festivala.

U Glavnom Box Officeu (Bosanski kulturni centar, Branilaca Sarajeva 24) prodaja ulaznica počinje 12. augusta.

Fizička prodaja ulaznica u Glavnom Box Officeu (Bosanski kulturni centar, Branilaca Sarajeva 24) počinje 12. augusta u 10 sati.

Članak Predstavljamo Open Air program 30. Sarajevo Film Festivala se pojavljuje prvo na Oblakoder.

„Prikladno je nagraditi Alexandera Paynea Počasnim Srcem Sarajeva, ne samo zato što voli Sarajevo, već i zato što su u središtu svih njegovih priča ljudi velikog srca. Kao reditelj koji poseduje izuzetnu sposobnost spajanja humora i dirljivosti, ostavio je neizbrisiv trag u savremenoj kinematografiji. Njegovo pronicljivo pripovijedanje i oštro oko za ljudske emocije kontinuirano inspirišu filmske stvaraoce širom sveta“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

Unuk grčkih imigranata, Alexander Payne odrastao je u Nebraski, SAD. Studirao je istoriju i špansku književnost na univerzitetu Stanford i magistrirao filmsku režiju na UCLA-u. Njegovih osam dugometražnih filmova nominovano je za ukupno 24 Oscara®, uključujući četiri nominacije za najbolji film i tri za najbolju režiju. Dva puta je osvojio nagradu za najbolji adaptirani scenarij, a njegov najnoviji film, Bartonova akademija (The Holdovers), osvojio je nagradu za najbolju sporednu glumicu ove godine.

„Ono što je najvažnije, ranije sam na Sarajevo Film Festivalu predstavio dva filma, i presrećan sam i počastvovan što se vraćam“, naglasio je Payne, čija filmografija uključuje priznate filmove Građanka Ruth (1996.), Izborni dani (1999.), Gospodin Schmidt (2002.), Stranputica (2004.), Nasljednici (2011.), Nebraska (2013.), Smanjivanje (2017.) i Bartonova akademija (2023.).

Payneov prvi susret sa Sarajevom bio je 2005. godine, kada je svoje filmove lično predstavio u programu „Posvećeno“ (Tribute to) na 11. Sarajevo Film Festivalu.

Na 30. Sarajevo Film Festivalu, Payne će održati i masterclass, jedinstvenu priliku za filmske entuzijaste da od njega uče o filmskoj produkciji, režiji, scenariju i drugim ključnim aspektima njegove karijere. Osim toga, predstaviće i posebnu projekciju svog filma Stranputica, dramske komedije iz 2004. godine. Film je dobio pohvale kritičara, osvojivši pet nominacija za Oscara® i Oscara® za najbolji adaptirani scenario.

Payneov dugogodišnji saradnik Jim Taylor pridružit će mu se u Sarajevu.

Počasno Srce Sarajeva utemeljeno je 2005. godine sa ciljem odavanja priznanja pojedincima za izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju filmske industrije i podršci i razvoju Sarajevo Film Festivala.

30. Sarajevo Film Festival održaće se od 16. do 23. avgusta 2024. godine.

Prethodni dobitnici priznanja Počasno Srce Sarajeva su:

Mark Cousins (2023.), Lynne Ramsay (2023.), Charlie Kaufman (2023.), Jesse Eisenberg (2022.), Ruben Östlund (2022.), Sergei Loznitsa (2022.), Paul Joseph Schrader (2022.), Wim Wenders (2021.), Michel Franco (2020.), Mads Mikkelsen (2020.), Tim Roth (2019.), Isabelle Huppert (2019.), Alejandro González Iñárritu (2019.), Paweł Pawlikowski (2019.), Nijaz Hastor (2018.), Nuri Bilge Ceylan (2018.), Oliver Stone (2017.), John Cleese (2017.), Wolfgang Amadeus Brülhart (2016.), Stephen Frears (2016.), Robert De Niro (Nagrada za životno djelo, 2016.), Benicio Del Toro (2015.), Atom Egoyan (2015.), Agnès B. (2015.), Danis Tanović (2014.), Gael García Bernal (2014.), Béla Tarr (2013.), Roberto Olla (2013.), Branko Lustig (2012.), Emil Tedeschi (2011.), Jafar Panahi (2011.), Angelina Jolie (2011.), Dieter Kosslick (2010.), Manfred Schmidt (2009.), Cat Villiers (2008.), Steve Buscemi (2007.), Mike Leigh (2006.), Gavrilo Grahovac (2006.), Marco Müller (2005.).

Fotografija: SFF Promo

Članak Alexander Payne dobitnik Počasnog Srca Sarajeva se pojavljuje prvo na Oblakoder.

U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – 19 će filmova zabilježiti svjetsku, 9 međunarodnu, 3 evropsku, 23 regionalnu i 3 bosanskohercegovačku premijeru.

„Prikazivanje ovih 57 premijera, uz još 15-ak filmova u programima U Fokusu i Open Air koji će tek biti najavljeni, čini Sarajevo Film Festival i ove godine mjestom gdje najšira publika, kao i filmska struka i kritika, može dobiti najprecizniju sliku filmske umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi, Ukrajini i Južnom Kavkazu danas. Ove regije su istovremeno u žiži i na margini svjetske pažnje, a Festival pruža jedinstvenu priliku za dublje razumijevanje svih nijansi iskustava sa geopolitičke i umjetničke margine koje često nedostaju u sklapanju kompleksne slike današnjice. Srce Sarajeva je u proteklih 20 godina, otkako se dodjeljuje, postalo zaista vrijedna filmska nagrada koja amplificira glasove iz ove regije i približava ih svjetskoj javnosti, i vjerujemo da će tako biti i ovaj put“, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović.

Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pogledao je 940 filmova: 190 dugometražnih igranih, 280 dokumentarnih i 470 kratkih i studentskih filmova.

„Izbor takmičarskih programa ovogodišnjeg jubilarnog izdanja Festivala urađen je u skladu sa zadatkom koji smo sebi kao festival postavili u vrijeme kada je on pokrenut. Ove selekcije posvećene su novim autorima, originalnim pričama i konceptima. U našoj takmičarskoj areni, po ustaljenoj praksi uvijek spremni na kreativni rizik, uz filmove i autore čiju su vrijednost ove godine prepoznali najveći svjetski filmski festivali: Cannes, Berlin, Venecija, našli smo mjesta i za nekoliko novih naslova, nekoliko svjetskih premijera za koje vjerujemo da im je mjesto upravo u takvoj selekciji. Kao što je poznato, za naše takmičarske programe biramo filmove iz široke regije Jugoistočne Evrope, koju odlikuju šarolike filmske prakse i tradicije, raznolikost u izboru tema, filmskog jezika i kreativnih afiniteta. Zahvaljujući upravo bogatstvu raznovrsnosti, može se reći da naši takmičarski programi i ove godine predstavljaju veliki filmski svijet današnjice u malom“, izjavila je kreativna direktorica Sarajevo Film Festivala Izeta Građević.

Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa – igrani film, u program je uvrstila 9 filmova, od kojih će u konkurenciji za nagrade 1 film imati svjetsku, 1 evropsku, a 6 filmova regionalnu premijeru. Izvan konkurencije, kao gala projekcija, jedan će film zabilježiti svjetsku premijeru.

„Ovogodišnja selekcija je istovremeno i pozivnica ali i uputstvo, mogućnost i restrikcija, obećanje i prijetnja, sigurno mjesto, ali i izazov. Autorice i autori osam filmova u konkurenciji i jednog filma izvan konkurencije na različite načine izražavaju zabrinutost za svijet danas, jučer i sutra. Selekcija je polifonija različitih i raznovrsnih perspektiva o ratu, historiji, ljubavi, izdaji, o krhkoj budućnosti ali i vječnoj ljudskoj potrebi za pripadanjem. S ovom selekcijom pozivamo vas da razmislite o ambivalentnosti sadašnjeg svijeta koji izgleda da nikada nije bio fragilniji“, izjavila je Tataragić.

Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film, za program je izabrala 21 film. U konkurenciji za nagrade 19 je filmova: 3 će filma u Sarajevu zabilježiti svjetsku, 5 međunarodnu, 1 evropsku, 8 regionalnih i 2 filma bosanskohercegovačku premijeru. Dva filma će biti prikazana izvan konkurencije: jedan će imati svjetsku, a jedan bh. premijeru.

„Ovogodišnju selekciju možemo nazvati ‘pecanje u rijeci vremena’. Ovaj metod, kreativno primijenjen u velikom broju izabranih filmova, nudi jedinstvenu autorsku perspektivu korištenja protoka vremena, bilo kroz izuzetan arhivski materijal ili rafinirano filmsko promatranje. Dokumentaristi time nude publici uzbudljivo osjetilno iskustvo i potiču na razmišljanje. Ovo je i godina osobnih priča; polovina selekcije reflektira krajnje personalno ili intimno obiteljsko, no kroz suptilno predočen mikro svijet zrcali se zapravo i uzbudljivi, često provokativan makro svijet okruženja, političkih previranja, socijalnih borbi. Kratki dokumentarci odvažno donose kreativno prožimanje filmskih stilova i otvaranje granica dokumentarne teksture ka drugim žanrovima. Ponosno ističemo čak sedam talentiranih debitantica iz regije čiji će hrabri i nadasve originalni filmski izričaji obilježiti ovu dokumetarističku godinu“, izjavila je Šešić.

U Takmičarskom programu – kratki film, po izboru selektorice Elme Tataragić, ove je godine 12 filmova: 4 će imati svjetsku, 2 međunarodnu, 1 evropsku, a 5 filmova regionalnu premijeru.

„Ova godina donosi uzbudljivu selekciju kratkometražnih filmova koji se takmiče za Srce Sarajeva. Nije neobično da odabranih 12 filmova donosi izuzetno raznovrsne pristupe i svjetove sa temama koje su potpuno različite. No, bez obzira na raznovrsnost, sve autorice i autori postavljaju pitanja identiteta, budućnosti i perspektive u današnjem krhkom svijetu. I ono što je možda najvažnije, ovi filmovi donose dašak slobode i u izrazu, a i u odnosu prema svijetu“, kaže Tataragić o selekciji kratkog filma.

Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 15 filmova, od kojih će 9 imati svjetsku, 2 međunarodnu, a 4 filma regionalnu premijeru.

„Od 15 fimova u konkurenciji, uz 11 igranih, u konkurenciji su se našla i tri animirana i jedan dokumentarni film. Ono što posebno raduje vidjeti u ovogodišnjem izdanju programa je sva tematska i stilska raznovrsnost radova, ali i spremnost da se rizikuje, ne pristaje na kompromise, i istovremeno suvereno vlada filmskim jezikom. Od klasičnih problema odrastanja (pa i onih kasnih koje neke od likova uhvate tek u tridesetima), preko porodičnih drama, pitanja identiteta i migracija (ekonomskih i onih uzrokovanih ratovima), klasnih podjela, rodno zasnovanog nasilja, toksičnosti muško-ženskih, ali i porodičnih i prijateljskih odnosa, pa sve do nekih kompleksnijih pitanja čovjekovog postojanja, njegove veze sa prirodom te neminovnog razmišljanja o smrti i kraju svijeta (bukvalnom ili onakvom kakvim ga znamo), ova selekcija pokazuje svu širinu tema kojima se mladi autori/ce bave“, izjavila je Krsmanović.

Takmičarski program obuhvata filmove i autore/ice iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije, Turske i Ukrajine.

TAKMIČARSKI PROGRAM – IGRANI FILM 2024.

Žiri:

Predsjednik žirija: Paul Schrader, reditelj i scenarist, SAD

Sebastian Cavazza, glumac, Slovenija

Una Gunjak, rediteljica, scenaristica i montažerka, BiH

Juho Kuosmanen, reditelj i scenarist, Finska

Noomi Rapace, glumica i producentica, Švedska

Nagrade:

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI IGRANI FILM

Novčanu nagradu, u iznosu od 16.000 €, sufinansira Turistička zajednica Kantona Sarajevo

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU REŽIJU

Novčanu nagradu, u iznosu od 10.000 €, obezbjeđuju Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini u saradnji sa UNESCO-om

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU GLUMICU

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG GLUMCA

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

1. MEĐU BOGOVIMA, Vuk Ršumović (Srbija, Italija, Hrvatska, 2024, 102 min.) – svjetska premijera

2. OBITELJSKA TERAPIJA / ODREŠITEV ZA ZAČETNIKE, Sonja Prosenc (Slovenija, Italija, Hrvatska, Norveška, Srbija, 2024, 122 min.) – evropska premijera

3. ARKADIJA / ARCADIA, Yorgos Zois (Grčka, Bugarska, SAD, 2024, 99 min.) – regionalna premijera

4. REDAKCIJA / REDAKTSIYA, Roman Bondarchuk (Ukrajina, Njemačka, Slovačka, Češka, 2024, 126 min.) – regionalna premijera

5. SELO POKRAJ RAJA / THE VILLAGE NEXT TO PARADISE, Mo Harawe (Austrija, Francuska, Njemačka, Somalija, 2024, 132 min.) – regionalna premijera

6. SVETI ELEKTRICITET / TSMINDA ELEKTROENERGIA, Tato Koteshivili (Gruzija, Nizozemska, 2024, 95 min.) – regionalna premijera

7. TRI KILOMETRA DO KRAJA SVIJETA / TREI KILOMETRI PÂNĂ LA CAPĂTUL LUMII, Emanuel Pârvu (Rumunija, 2023, 105 min.) – regionalna premijera

8. VELIKA SEDMICA / SĂPTĂMÂNA MARE, Andrei Cohn (Rumunija, Švicarska, 2024, 133 min.) – regionalna premijera

9. MAJKA MARA, Mirjana Karanović (Srbija, Slovenija, Švicarska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Luksemburg, 2024, 96 min.) – gala, svjetska premijera, izvan konkurencije

TAKMIČARSKI PROGRAM – DOKUMENTARNI FILM 2024.

Žiri:

Mandy Chang, osnivačica i kreativna direktorica Freemantleove dokumentarne produkcije Undeniable, SAD

Marek Hovorka, osnivač i direktor Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Ji.hlava, Češka

Wang Xiaoshuai, reditelj, scenarist i producent, Narodna Republika Kina

Nagrade:

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM

Novčanu nagradu, u iznosu od 4.000 €, obezbjeđuje Vlada Švicarske

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI DOKUMENTARNI FILM

Novčana nagrada u iznosu od 2.000 €

NAGRADA ZA NAJBOLJI FILM KOJI TEMATIZIRA LJUDSKA PRAVA

Novčanu nagradu, u iznosu od 3.000 €, obezbjeđuje Kraljevina Nizozemska

SPECIJALNA NAGRADA ŽIRIJA

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

1. BIANG BIANG EXPRESS / MIÀN MIÀN JÙ DÀO, Nikola Stojanović (Srbija, Kina, 2024, 10 min.) – svjetska premijera

2. TATINA USPAVANKA /TATOVA KOLYSKOVA, Lesia Diak (Ukrajina, Rumunija, Hrvatska, 2024, 78 min.) – svjetska premijera

3. TVOJ ŽIVOT BEZ MENE / AZ ÉLETED NÉLKÜLEM, Anna Rubi (Mađarska, Švedska, 2024, 72 min.) – svjetska premijera

4. GALEB, David Lušičić (Hrvatska, 2024, 29 min.) – međunarodna premijera

5. HETEROTOPIJA, Nikola Nikolić (Srbija, 2024, 7 min.) – međunarodna premijera

6. LOXY, Dimitris Zahos, Thanasis Kafetzis (Grčka, 2024, 87 min.) – međunarodna premijera

7. NAŠA DJECA, Silvestar Kolbas (Hrvatska, 2024, 92 min.) – međunarodna premijera

8. ONO ŠTO ZAHTJEVAMO OD KIPA JE DA SE NE POMJERA / AFTO POU ZITAME APO ENA AGALMA INE NA MIN KINITE, Daphné Hérétakis (Grčka, Francuska, 2024, 31 min.) – međunarodna premijera

9. POVRATAK U JASENOVAC / RE:VISITED JASENOVAC, Admir Rahmanović (Bosna i Hercegovina, Švedska, 2023, 12 min.) – evropska premijera

10. ALICE ON & OFF, Isabela Tent (Rumunija, 2024, 86 min.) – regionalna premijera

11. BOL, Ivan Faktor (Hrvatska, 2024, 22 min.) – regionalna premijera

12. CENT’ANNI, Maja Prelog (Slovenija, Italija, Poljska, Srbija, Austrija, 2024, 87 min.) – regionalna premijera

13. IZMEĐU DELIKATNOSTI I NASILJA / ZARAFET VE ŞIDDET ARASINDA, Şirin Bahar Demirel (Turska, Nizozemska, 2023, 15 min.) – regionalna premijera

14. KOMADIĆI LEDA / FRAGMENTY LYODU, Maria Stoianova (Ukrajina, Norveška, 2024, 95 min.) – regionalna premijera

15. … NED, TASSOT, YOSSOT …, Brigitte Weich (Austrija, 2023, 99 min.) – regionalna premijera

16. PAVILJON 6, Goran Dević (Hrvatska, 2024, 69 min.) – regionalna premijera

17. SLIKA ZA PAMĆENJE / FOTO NA PAM’YAT, Olga Chernykh (Ukrajina, Francuska, Njemačka, 2023, 72 min.) – regionalna premijera

18. KAO BOLESNO ŽUTA / SI E VERDHË E SËMUR, Norika Sefa (Kosovo*, 2024, 23 min.) – bh. premijera

19. KO ĆE POKUCATI NA VRATA MOG DOMA, Maja Novaković (Srbija, Bosna i Hercegovina, Belgija, 2024, 85 min.) – bh. premijera

20. PRASLOVAN, Slobodan Maksimović (Slovenija, Hrvatska, 2024, 112 min.) – svjetska premijera, izvan konkurencije

21. BEKIM FEHMIU, Valmir Tertini (Albanija, 2023, 66 min.) – bh. premijera, izvan konkurencije

TAKMIČARSKI PROGRAM – KRATKI FILM 2024.

Žiri:

Anamaria Antoci, producentica, Rumunija

Flora Anna Buda, rediteljica, Mađarska

Burak Çevik, reditelj i producent, Turska

Nagrade:

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI FILM

Kvalifikacioni film za nominaciju za nagradu Oscar®

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

KANDIDATURA ZA NAGRADU EUROPSKE FILMSKE AKADEMIJE U KATEGORIJI NAJBOLJI KRATKI FILM

1. BONACA, Luka Vlaho (Bosna i Hercegovina, 2024, 14 min.) – svjetska premijera

2. GAIA, Enis Čišić, Nermin Hamzagić (Bosna i Hercegovina, 2024, 11 min.) – svjetska premijera

3. RUJNA ZORA, Ivan Đurović (Srbija, SAD, 2024, 25 min.) – svjetska premijera

4. @TIKTOK_COWBOY, Anastaseu Ștefan (Rumunija, 2024, 17 min.) – svjetska premijera

5. ELENE DARIANI, Elene Tavadze (Gruzija, 2024, 15 min.) – međunarodna premijera

6. ŽIVA / ZHYVA, Vladlen Odudenko (Ukrajina, 2023, 12 min.) – međunarodna premijera

7. ZEMLJIŠNA OSVETA / ZEMBEREK, Recep Çavdar (Turska, Španija, 2023, 20 min.) – evropska premijera

8. ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO ŠUTJETI, Nebojša Slijepčević (Hrvatska, Francuska, Bugarska, Slovenija, 2024, 13 min.) – regionalna premijera

9. KAO DA NE POSTOJIŠ / SANKI YOXSAN, Azer Guliev (Azerbejdžan, Francuska, 2024, 15 min.) – regionalna premijera

10. ODSUTAN / NOKSAN, Cem Demirer (Turska, 2024, 23 min.) – regionalna premijera

11. TAKO TSUBO, Eva Pedroza, Fanny Sorgo (Austrija, Njemačka, 2024, 6 min.) – regionalna premijera 

12. USPUT / RRUGËS, Samir Karahoda (Kosovo*, 2024, 15 min.) – regionalna premijera

TAKMIČARSKI PROGRAM – STUDENTSKI FILM 2024.

Žiri:

Anna Gyimesi, rediteljica, Mađarska

Delphine Jeanneret, filmska kustosica i predavačica na Odsjeku za film Ženevskog univerziteta umjetnosti i dizajna, Švicarska

Ivan Ramljak, reditelj, nezavisni kustos i selektor za kratki film Rotterdam Film Festivala, Hrvatska

Nagrada:

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM

Novčanu nagradu, u iznosu od 1.000 €, obezbjeđuje Vijeće za regionalnu saradnju

1. ASISTENCIJA / ASIST, Maria Tsioli (Grčka, 8 min.) – svjetska premijera

2. MENTOR, Tinkara Klipšteter (Slovenija, 2024, 15 min.) – svjetska premijera

3. MIRIS SVJEŽE FARBE / MIRIS SVEŽE FARBE, Nađa Petrović (Srbija, 2024, 14 min.) – svjetska premijera

4. MORAMO RAZGOVARATI O DILAN / DILAN HAKKINDA KONUŞMALIYIZ, Umut Şilan Oğurlu (Turska, 2024, 20 min.) – svjetska premijera

5. NIŠTA LIČNO, TATA, Tamara Pavićević (Crna Gora, 2024, 9 min.) – svjetska premijera

6. PITYLOS, Galatia Lagoutari (Grčka, 2024, 17 min.) – svjetska premijera

7. POSLJEDNJA KAP / AZ UTOLSÓ DOBÁS, Anna Tőkés (Mađarska, 2024, 11 min.) – svjetska premijera

8. SRETAN SMAK SVIJETA / OSTANNII DEN, Anastasiia Mykhalchuk (Ukrajina, 2024, 13 min.) – svjetska premijera

9. SRETNO, SARO!, Isidora Ratković (Bosna i Hercegovina, 2024, 22 min.) – svjetska premijera

10. DOBA ZMAJA / SÁRKÁNYKOR, Marcell Farkas (Mađarska, Austrija, Luksemburg, 2023, 30 min.) – međunarodna premijera

11. IZA LICA / ONKRAJ OBRAZA, Anja Resman (Slovenija, Hrvatska, 2024, 9 min.) – međunarodna premijera

12. AKO PLUTAM / DACĂ VOI PLUTI, Bogdan Alecsandru (Rumunija, 2024, 12 min.) – regionalna premijera

13. DJECA PTICA / A MADÁR GYERMEKEI, Júlia Tudisco (Mađarska, 2024, 11 min.) – regionalna premijera

14. GÜL, Lidija-Rukiye Kumpas (Austrija, 2024, 28 min.) – regionalna premijera

15. HAOS KOJI JE OSTAVILA IZA SEBE / TO CHAOS POU AFISE PISO TIS, Nikos Kolioukos (Grčka, 2023, 33 min.) – regionalna premijera

Članak U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 54 filma se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Fokus Sarajevo Photography Festivala će biti na spajanju različitih vizija i jačanju veza unutar lokalne zajednice i između međunarodnih autora. Program uključuje šest izložbi sa moćnim porukama, okupljajući umetnike iz regiona i sveta. Publika će moći da poseti izložbe „Occupied Pleasures” Tanje Habjouqa i „U prolazu” Katarine Marković, kao i radove šest nagrađenih autora Kranj Foto Festa. U programu Future Voice predstaviće se mlade autorke Sabina Bešlagić i Asya Isović.

U prolazu, Katarina Marković

„Occupied Pleasures”, Tanje Habjouqa, prikazuje sposobnost ljudi da pronađu zadovoljstvo u teškim okolnostima na okupiranoj Zapadnoj obali, Jerusalimu i Gazi. Izložba se oslanja na dvostruka značenja: biti okupiran i okupirati se slobodnim vremenom i zadovoljstvima. Više od četiri miliona Palestinaca živi u ovim oblastima, gde politička situacija redovno remeti svakodnevicu. Ograničeno kretanje i stalna pretnja nasiljem stvaraju jaku želju za malim zadovoljstvima i sirovim humorom o apsurdnostima gotovo 60-godišnje okupacije.

Svojom izložbom fotografija „U prolazu“ umetnica Katarina Marković, publiku će uvesti u melanholičnu čežnju. Njeni radovi prikazuju prolaznost vremena i kompleksnost osećanja, budeći želju za ponovnim proživljavanjem prošlosti.

Kranj Foto Fest je međunarodni festival savremene fotografije koji je započeo 2021. godine sa ciljem da izloži i promoviše radove slovenačkih i međunarodnih umetnika i da izgradi platformu za savremenu fotografiju. U okviru Sarajevo Photography Festivala predstaviće festival izložbom radova šest autora. Među njima je „Seeds” – Tilyen Mucika, digitalno kreiranih portreta semena u velikim formatima, „Sajiya” –  Nisreen Nadera, sa istraživanjem povezanosti između žena i prirode, te Marie Oliveire, koja tematizuje fizička i mentalna “pupčana mesta.” Tu će biti i „Second Nature” – Kaya & Blanka, čije fotografije prikazuju kamuflirane mobilne tornjeve kao simbole društvene sklonosti ka „lažnoj” estetici; te Andrea Alkalay sa svojim istraživanjem ciklusa promena kroz prikaz koralnih grebena i drevne gradnje, i „White Gold” – Amine Kadous, koja analizira povezanost lične i nacionalne istorije kroz prizmu industrije pamuka u Egiptu.

Tanya Habjouqa i Pierre Mohamed-Petit tokom tri festivalska dana, a kroz radionicu „So Much Water, So Close to Home”, pomagaće fotografima da prevaziđu nesigurnosti i stres koji ih sprečavaju da realizuju svoje projekte. Milica Mrvić kroz radionicu „Magija moguće nemogućeg” preneće znanje oživljavanja predmeta i ljudi spajanjem fotografije i animacije, dok će Klasja Habjan, u okviru radionice „Kolaž u fotografiji i fotografija u kolažu” ekspertimentisati sa analognom manipulacijom fotografija i kreativnim grafičkim tehnikama. Adil Sokolović predstaviće svoju radionicu analogne fotografije, prolazeći kroz proces praktičnog iskustva rada u fotografskoj mračnoj komori i analogne fotografije. Za sve ljubitelje trčanja Vladimir Živojinović kombinuje trčanje i fotografiju, pa će tokom radionice „5K Point and Shoot”, pružiti učesnicima priliku da istraže Sarajevo dok trče i fotografišu grad.

Tanya Habjouqa

Dodatno, održaće se i predavanja i panel diskusije koje će pružiti edukativni sadržaj, predstaviti nove projekte, uključujući diskusije o modernim pristupima fotografiji i njenom uticaju na društvo. Festival će okupiti stručnjake iz različitih oblasti, omogućavajući učesnicima da prodube svoje znanje i razumevanje savremene umetničke prakse u preklapanjima različitih perspektiva koja je glavna tema ovogodišnjeg festivala.

Takođe, festival će dovesti i međunarodne eksperte za recenzije portfolija, čime će se pružiti prilika lokalnim fotografima da se umreže, razmene ideje i potencijalno ostvare nove saradnje. Učesnici će imati priliku da svoje radove predstave izdavačima, kuratorima izložbi, direktorima festivala i umetničkim direktorima, dobijajući dragocene savete.

Naslovna fotografija: Tanya Habjouqa

Članak Fotografi iz Srbije na Sarajevo Photography Festivalu se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Nagradna igra #europeanfilmchallenge predstavlja deo velikog evropskog interaktivnog projekta za razvoj publike, koji uključuje upotrebu inovativnih i digitalnih promotivnih tehnika i alata, kako bi se doprinelo većoj cirkulaciji evropskih filmova na različitim platformama. Odvija se  u 14 evropskih zemalja: Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Mađarskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Španiji, Portugaliji, Italiji i Letoniji. Proojekat se realizuje uz podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa MEDIA.

Prihvati izazov, gledaj omiljene evropske filmove i osvoji putovanje na jedan od najvećih regionalnih filmskih festivala!

Članak Počinje filmska igra za mlade, glavna nagrada putovanje na Sarajevo film festival se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Putem AFŽ Arhiva, kao i neformalnih arhiva Udruženja za umjetnost i kulturu CRVENA i dugogodišnjeg učešća u razgovorima s lokalnim feministkinjama, bila sam u mogućnosti napraviti kratki pregled više poznatih, široko dostupnih informacija o neovisnoj feminističkoj periodici u Sarajevu, kao i manje poznatim izdanjima koja bi joj se mogla smatrati srodna. Stoga, ovaj tekst služi kao kratki osvrt i inicijalni poziv za šire interesovanje ka ovoj izdašnoj temi, s posebnim fokusom na neovisnu feminističku publicistiku u poslijeratnom Sarajevu, te je time početak jednog većeg putovanja kroz feminističko neovisno izdavaštvo u gradovima Bosne i Hercegovine, te potom i drugim državama bivše Jugoslavije. 

*U jednom od osnovnih osvrta na ovu temu, fokusirat ćemo se na neovisnu feminističku publicistiku u poslijeratnom Sarajevu, te posebnu pažnju posvetiti formatu zin-a koji u posljednjih deset godina ponovno živi kroz nove transformacije u umjetničko-aktivistički alat. 

Iako nam pogled na ovu vrstu periodike ne može nužno ukazati na (dis)kontinuitete u feminističkoj publicistici u širem, postjugoslovenskom kontekstu, može nam poslužiti kao početno mapiranje jednog malog dijela feminističkog stvaranja na ovim prostorima, te stoga doprinijeti aktuelnim razgovorima o važnim periodima postjugoslovenske izdavačke tradicije i političkim kontekstima feminističkih strategija kanonizacije i prijevoda, kao i osvajanju prostora kanoniziranja van nacionalnih i kolonijalnih logika regionalnih studija i studija književnosti. 

U globalnom feminističkom pokretu, format zina jedan je od važnih alata koji doprinosi pokretu u artikulaciji i širenju mišljenja, poruka, kao i drugih formata poput manifesta ili pamfleta. Zin je, originalno, mala samizdat publikacija koja se koristi kako bi osobe okupljene oko ideje zina dijelile svoje pisanje, crteže, fotografije i druge oblike kreativnosti i aktivizma, a koje često nastaju spontano, u zajedničkom kreativnom radu, kolažiranjem, pisanjem, crtanjem i potom fotokopiranjem, te daljnjom distribucijom, najčešće neformalnim putem. 

Zinovi su u mnogim momentima i mjestima feminističkog organiziranja bili ključni za stvaranje mreže podrške, komunikacije i dijeljenja informacija unutar pokreta. Omogućavali su feministkinjama i feministima da se povežu kroz izražavanje svojih ideja i iskustava, dok su istovremeno stvarali osjećaj pripadanja i za druge osobe unutar zajednice. 

Pojam „zine” izgovara se kao „zin”, poput skraćenice za riječ „magazin” i najčešće predstavlja mali, osobni letak koji netko izrađuje iz hobija ili iz potrebe za izražavanjem. Te male publikacije dolaze u svim oblicima, veličinama i temama, dajući autoricama i autorima potpunu slobodu stvaranja.

„Od fotokopiranja do printanja na starom, crno-bijelom printeru, zinovi su način da se ideje izraze izvan okvira klasičnog novinarstva. A ono što je divno u svijetu zinova je to što umjetnici imaju potpunu kontrolu nad vizualnim izričajem, bez pravila i ograničenja, tako da neki zinovi izgledaju kao neuredni kolaži, dok su drugi pažljivo osmišljeni. Tekstovi se stapaju sa slikama, a sve to može biti ručno izrađeno ili umnoženo u stotine primjeraka. U konačnici, zin je mjesto gdje se spontanost i kreativnost stapaju u jedno, stvarajući jedinstveno iskustvo čitanja i stvaranja”, piše istraživač Jordan Anthony u svom recentnom osvrtu na format zina za online enciklopediju Art in Context. 

Jedan od prvih feminističkih zinova u Bosni i Hercegovini zvao se Bitchkazzz, čiji je prvi broj „Ženska glavo” izašao 2007. godine. U razgovoru za tadašnji magazin Slobodna Bosna, jedna od urednica zina, Danijela Dugandžić, govori: „Ideja oko fanzina nastala je davno i vukla se po ženskim glavama unutar i oko Fondacije CURE već duže vrijeme, sve do danas, kada smo sretne da imamo gotov proizvod. Željele smo imati publikaciju koja je proizvod osoba koje su angažirane za pozitivne društvene promjene, bilo da se radi o umjetnicima/umjetnicama, filozofkinjama/filozofima, profesorima/profesoricama ili naprosto osobama koje imaju nešto važno za reći. Fanzin okuplja zajednicu ljudi koji dijele drugačiji ili za neke možda alternativniji, ali uvijek konstruktivan pogled na umjetnost, istoriju, filozofiju, kulturu, teatar, teoriju i praksu, a vezano za žensku stvarnost u kojoj živimo”. Prvi broj ovog zina koji je potom ubrzo nažalost prestao izlaziti u feminističkim je krugovima zapamćen po šaljivom sadržaju i širokim suradnjama na tadašnjoj feminističkoj sceni. 

Istovremeno, pojavljuju se slične neovisne inicijative i u drugim aktivističkim krugovima, te se produkcija zina popularizuje kao jedna od metoda zajedničkog kreativnog stvaranja na različitim feminističkim, kao i filmskim, pozorišnim i književnim festivalima. 

Entuzijastičan pokušaj nastavka izdavanja prvog sarajevskog feminističkog zin-a pod imenom „Ženska glavo” na blogging platformi Medium napravila je skupina mladih feministkinja iz Sarajeva i Novog Sada više od decenije nakon originalnog izdanja. Iako kratkog trajanja, platforma je adresirala mnoge teme – od reproduktivnog zdravlja do generacijski relevantnih pojmova iz pop kulture, te okupila mnoštvo kritičarki i kritičara, kao i publike, što je veoma slična sudbina oba izdanja. 

Liniju izdavanja feminističkih zin-ova u Sarajevu možemo pratiti osvrtom na rad Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA, kao i platforme Sve su to vještice, koje nastavljaju raditi slične iteracije izdavaštva do danas. Feministički eko-zin „Invazivne vrste” koji je objavljivan u Instagram story formatu na platformi Sve su to vještice kao dio većeg kolektivnog umjetničkog i aktivističkog projekta s lokalnim naučnicama i umjetnicima i umjetnicama, kao i zin „Lihtroza” koji CRVENA kolektivno stvara i objavljuje u okviru većeg programa Feministika, primjeri su novijih interpretacija feminističke neovisne periodike u Sarajevu. 

Pored već postojećih informisanih analiza i dokumentacije arhiva određenih izdanja, izniman interes za savremenu relevantnost feminističke periodike u postjugoslovenskom kontekstu u stalnom je porastu. Na Univerzitetu u Beču, tokom 2023. godine započet je projekt „(Post-)Yugoslav feminist periodicals and their global cultural and literary context” (u neformalnom prevodu na naš jezik, „(post-)jugoslovenska feministička periodika u globalnom kulturnom i literarnom kontekstu”) , koji ima za cilj doprinijeti trenutnim raspravama o konceptima „svjetske književnosti” fokusirajući se na (post)jugoslavenski književni i kulturni kontekst kroz feminističku i dekolonijalnu prizmu, oslanjajući se na teorijske temelje književne sociologije, (feminističkih) studija prijevoda, studija periodika, južnoslavenskih i rodno-znanstvenih studija. Ovaj projekt, čije je trajanje do 2027. godine, značajno će doprinijeti kanonizaciji i kritičkim uvidima u teoriju i historiju jugoslovenskih feminističkih periodika, te pozicionirati (post)jugoslovenski  kulturni feministički aktivizam u globalni kontekst.

Posebna važnost u tom poduhvatu svakako je i bavljenje s mnoštvom feminističke periodike, neovisnog ženskog izdavaštva i neovisnog izdavaštva namijenjenog ženama čiji su primjeri bili zastupljeni diljem Jugoslavije. Neki od lokalnih historijskih primjera koji su zauzimali različite forme mogu se pronaći u knjizi „Sve bih zemlje za Saraj’vo dala” . Kako piše sarajevski novinar Ahmed Burić, „radi se o zborniku tekstova s podnaslovom Žene pišu i čitaju i grad. Tekstove, pjesme, eseje, bilješke i dokumente prikupila je sarajevska spisateljica Dragana Tomašević, i to je, zaista bez pretjerivanja, fascinantan rad. U onom smislu fascinantan u kojem tokom pregledavanja svake od njezinih 280 stranica, čitatelj naiđe na detalj koji podsjeća, tjera na razmišljanje, oplemenjuje. Bez tih, uglavnom zaboravljenih, divnih žena koje su pisale stihove, poučavale u školama i finansirale ih, liječile pacijente i svoje živote ugradile u ono što danas znamo kao Sarajevo, naš bi život bio bijedniji i siromašniji.”

Uz ove izvore, kao i važna institucionalizirana izdanja i bogat i neistražen sadržaj arhiva, uključujući one koji se nalaze u AFŽ Arhivu,  sarajevsko mapiranje izdavaštva moguće je proširiti na početni pregled feminističkog izdavaštva u Bosni i Hercegovini, a potom i cijelom prostoru bivše Jugoslavije. 

Kako je jedan od ključnih ciljeva projekta „(Post-)Yugoslav feminist periodicals and their global cultural and literary context” “ digitalizacija i online objava nekih od najvažnijih feminističkih postjugoslavenskih periodika u suradnji s nekoliko veoma važnih centara za feminističko izdavaštvo u državama bivše Jugoslavije, u sljedećim godinama će interes za ovu temu, te značajnija i izdašna mapiranja materijala doprinijeti mogućnosti stvaranja novih kritičkih perspektiva, kao i osvrta na pitanja (dis)kontinuiteta u lokaliziranoj feminističkoj borbi. 

Autorka teksta i vizuala: Hana Ćurak
Vizuali: https://www.pinterest.com/pin/1145955067667281538/
https://www.pinterest.com/pin/1145955067670039149/
https://www.pinterest.com/pin/1145955067666673897/
https://www.pinterest.com/pin/1145955067665551986/
https://www.pinterest.com/pin/1145955067654020011/
https://www.pinterest.com/pin/1145955067654941490/
https://www.pinterest.com/pin/1145955067654039076/
https://www.pinterest.com/pin/1145955067653891710/

Članak Kako se tradicija feminističke periodike nastavila u posljednjih trideset godina? se pojavljuje prvo na Oblakoder.

Pet dana druženja započinje se nizom panel diskusija koje će istražiti različite aspekte kulturne diplomatije, povezivanje sporta i kulture, izgradnju sportskih gradova, saradnju privatnog sektora i civilnog društva te održivost u sportu. Poseban gost i nosilac KeyNote govora je Elmir Ćerimagić, stručnjak koji će pružiti naučni pogled na sport. Njegov doprinos dodatno će obogatiti raznovrsnost i ozbiljnost tema koje će se raspravljati tokom panela.

Sarajevo Olympic Week takođe otvara platformu za mlade umetnike kroz takmičenje u grafičkom dizajnu sa zadatkom da kreiraju poster za obeležavanje 40 godina Olimpijade i Sarajevo Olympic Week-a, koristeći motive postera i amblema iz vremena ZOI 84. Radovi prijavljenih umetnika biće predstavljeni na izložbi, pružajući im priliku da pokažu svoj talenat i kreativnost.

Pored izložbe radova grafičkih dizajnera, publika će uživati i u izložbi digitalne umjetnosti u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina (bivša Austrijska kuća). Izložba će prikazati lepotu prirodnih planinskih područja Bosne i Hercegovine kroz razne formate, pružajući posetiocima uvid u prirodna bogatstva zemlje.

Food market na Vilsonovom šetalištu bit će epicentar zabave, ali i mesto gde će se predstaviti Sarajevo Olympic Rink. Posetioci će imati priliku da učestvuju u otvorenom takmičenju u curlingu, hokeju, poligonu spretnosti, curling za mališane i showcase sankanju…

Za one koji su željni poznatog sarajevskog provoda, Garden of Dreams i Sarajevo Olympic Week 9. februara u Domu mladih organiziraju audio vizuelni spektakl predvođen Šveđankom Idom Engberg. Ulaznice možete pronaći na www.kupikartu.ba.

Sarajevo Olympic Week obećava pet dana nezaboravnih iskustava, spajajući sportski duh s bogatom kulturnom baštinom ovog grada. Svi ljubitelji sporta, umjetnosti, i zabave su pozvani da se pridruže i uživaju u jedinstvenoj atmosferi ovog prestižnog događaja. Posebno iznenađenje je i promocija novih ambasadora, cenjenih predstavnika Sarajevo Olympic Week ideje.

Sarajevo Olympic Week nije samo festival i sećanje na nešto što se dogodilo pre 40. godina, već priča koja želi da se plamen Sarajeva opet upali. Ovaj projekat rasplamsava plamen ljubav prema sportu, kulturi, umjetnosti i zajedništvu, zato očekujte uzbudljiv februar ispunjen sadržajima za sve generacije.

Napominjemo da je ulaz na sva dešavanja od 9. do 13. februara otvoren za sve posetioce! Program i informacije o aktivnostima možete pratiti na društvenim mrežama.

Napravimo Sarajevo gradom budućnosti, zapalimo plamen zajedno i neka celi svet obasja naša svetlost, svetlost Sarajeva.

Članak Sarajevo Olympic Week: Kulturno-sportski događaj koji spaja tradiciju i savremene izazove se pojavljuje prvo na Oblakoder.