<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>festival dah teatra Arhive - Oblakoder</title>
	<atom:link href="https://www.oblakodermagazin.rs/tag/festival-dah-teatra/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.oblakodermagazin.rs/tag/festival-dah-teatra/</link>
	<description>Magazin</description>
	<lastBuildDate>Thu, 01 Jun 2023 11:11:02 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.5.14</generator>

<image>
	<url>https://www.oblakodermagazin.rs/wp-content/uploads/2018/05/cropped-IKONICA-SAJT2-32x32.png</url>
	<title>festival dah teatra Arhive - Oblakoder</title>
	<link>https://www.oblakodermagazin.rs/tag/festival-dah-teatra/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Festival DAH Teatra &#8211; Umetnost i ljudska prava 2023.</title>
		<link>https://www.oblakodermagazin.rs/festival-dah-teatra-umetnost-i-ljudska-prava-2023/</link>
					<comments>https://www.oblakodermagazin.rs/festival-dah-teatra-umetnost-i-ljudska-prava-2023/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Oblakoder magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 01 Jun 2023 11:11:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Sanduče]]></category>
		<category><![CDATA[dah teatar]]></category>
		<category><![CDATA[festival dah teatra]]></category>
		<category><![CDATA[izložbe]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska prava]]></category>
		<category><![CDATA[murali]]></category>
		<category><![CDATA[radionice]]></category>
		<category><![CDATA[umetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Umetnost i ljudska prava 2023.]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.oblakodermagazin.rs/?p=85713</guid>

					<description><![CDATA[<p>Treće izdanje festivala biće održano od 20. do 24. juna </p>
<p>Članak <a href="https://www.oblakodermagazin.rs/festival-dah-teatra-umetnost-i-ljudska-prava-2023/">Festival DAH Teatra &#8211; Umetnost i ljudska prava 2023.</a> se pojavljuje prvo na <a href="https://www.oblakodermagazin.rs">Oblakoder</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Ovo treće izdanje Festivala biće održano od 20. do 24. jun 2023 u Beogradu. Inspirisano je pesmom Martina Nimlera (Niemöller) <em>Prvo su došli&#8230;</em> sa ciljem da podstakne i osnaži građane da reaguju protiv nepravde, da preuzmu aktivnu ulogu u promenama u svojim zajednicama, da povežu umetnike i branioce ljudskih prava jedne sa drugima i sa širom zajednicom. Podtema festivala je <em>Zauzimanje za drugog je borba za nas same</em> sa ciljem da unesemo više empatije i saosećanja, stavljajući ljudskost iznad svega, čak i ličnih sebičnih potreba koje veliča naše doba radikalne individualnosti.</p>



<p>Festival uključuje umetnike i aktiviste koji deluju na međunarodnoj sceni i kod nas, koji osnažuju zajednice i povezuju različitosti i inspirišu građane na akciju. Program obuhvata pozorišne predstave, radionice, instalacije, koncerte, razgovore, filmove i stvaranje originalnog murala. Umetnici i aktivisti dolaze iz Argentine, Jermenije, Australije, Brazila, Danske, Nemačke, Holandije, Kosova, Norveške, Italije, Srbije i SAD.</p>



<p>Tokom festivala biće predstavljeni sledeći radovi:</p>



<p>Mural u saradnji sa zajednicom, pod nazivom <em>Zidovi nade,</em> kreiraju žene koje su pretrpele nasilje. Reč je o međunarodnom projektu umetnosti i ljudskih prava, obrazovanja, rešavanja konflikata, razvoja zajednice i očuvanja istorijskog sećanja koji vodi vizuelna umetnica i aktivistkinja Klaudija Bernardi (Argentina) sa ženama iz Srbije. Rezultat radionice je mural u gradu. Tema murala biće <em>Glas koji se vidi</em> i biće posvećen ženama koje su preživele nasilje. Mural će ostati trajno u javnom prostoru Beograda.</p>



<p>Radionice:</p>



<p>1. <em>Ukrštanje: pozorište i ljudska prava &#8211; </em>Radionicu vodi Jadranka Anđelić (Srbija). Ona će zajedno sa učesnicima tražiti odgovore na pitanja: kako pozorišne tehnike razvijaju odnose među ljudima, poštovanje različitosti, želju za upoznavanjem drugog? Kako kroz pozorište neslaganje pretočiti u dijalog, odbijanje u saradnju, strah od društvenih promena u stvaralački čin?</p>



<p>2. <em>Afro-dijasporično telo</em> – radionica koja će se baviti kolonizacijom tela, posebno u plesu, i njegovim oslobađanjem umetnice Barbare Lusi Karvaljo (Brazil/Nemačka).</p>



<p>3. <em>Rad na solo performansu – od autobiografskog materijala do univerzalne priče</em></p>



<p>U ovoj radionici Karolina Spaić (Srbija/Holandija) analizira proces stvaranja solo performansa koji se zasniva na autobiografskom materijalu izvođača, ali istovremeno postaje univerzalan u cilju komunikacije sa publikom.</p>



<p>Program <em>Preko linije</em> nastao je iz potrebe da se predstave primeri feminističke prakse povezivanja, mirnog rešavanja konflikta i saradnje onih koji po zvaničnom narativu pripadaju suprostavljenim grupama. Ove godine biće prikazani primeri saradnje između teatara i umetničkih kolektiva Artpolis iz Prištine (Kosovo) i DAH Teatra iz Beograda (Srbija) čija saradnja traje više od 15 godina.</p>



<p>Učesnici: Zana Hodža (Kosovo); Sintija Koen USA); Ana Miljanić (Srbija); Ivana Milenović Popović (Srbija); Dijana Milošević (Srbija); Staša Zajović (Srbija)</p>



<p>Instalacije i performansi:</p>



<p>1. „Teorija zavese“ glumice Ivane Milenović Popović o nestalim bebama u Srbiji i značaju empatije.</p>



<p>2. Vođena šetnja „Solvitur ambulando” Grenland Friteatar &nbsp;(Norveška) je šetnja kroz šumu, sa posebnim fokusom na drveće i klimatsku pravdu. Norveški umetnici žele da senzibilišu i podsete publiku o važnosti drveća za ljudsku vrstu, da se ponovo povežu sa prirodom i iskuse život drveća kroz šetnju i slušanje različitih vrsta priča vezanih za prirodu – ili umetnost hodanja.</p>



<p>3. Performans „I Love You” Snežane Golubović (Srbija/Nemačka) je odličan primer trajanja radnje koja se sastoji u konkretnom ponavljanju jednog elementa do njegovog prirodnog iscrpljivanja.</p>



<p>4. Performans „15 minuta u akvarijumu” je performans i interaktivna instalacija Alise Oravec (Srbija) za 12 osoba. Tema performansa je „brza moda“ i problem zagađenja okeana, nastala u saradnji sa IUI.</p>



<p>Pozorišne predstave:</p>



<p>1. „Corpus Mundi” – u produkciji Antagon teatra AKTion (Brazil/Nemačka) i izvođačice Barbare Lusi Karvaljo o svom putovanju od Brazila do Evrope kroz sočivo žene iz specifične latinoameričke kulture, njenom procesu dekolonizacije sopstvenog tela i uma.</p>



<p>2. „Kamara” – predstava Antagon teatra AKTion (Nemačka) o ljubavnom odnosu dva muškarca, gde se istražuje pojam novog pristupa „muškosti”.</p>



<p>3. „Devojčice” – Reflektor teatra (Srbija), dokumentarna predstava o odrastanju žene u Srbiji danas.</p>



<p>4. „Drveće pleše” – DAH teatra (Srbija) o važnosti očuvanja drveća i udruživanja da bismo ih zaštitili od nepotrebne seče.</p>



<p>Filmovi:</p>



<p>1. „Zemlja gde drveće leti” &#8211; u mirnoj danskoj provinciji u toku su pripreme za proslavu 50. rođendana Odin teatra, kompanije koja je promenila pravac pozorišta u drugoj polovini 20. veka pod vođstvom Euđenija Barbe. Sa najdalekosežnijih geografskih širina planete – Kenije, Balija, Brazila, Indije i Evrope – timovi dece, mladih i umetnika dolaze u grad Holstebro koji svojim akrobacijama, muzikom i glasom unose energiju u ovaj kolektivni događaj.</p>



<p>Nakon filma sledi onlajn razgovor sa Euđeniom Barbom i Džulijom Varli: „Moć umetnosti u radu sa zajednicom” (Danska/Italija). 2. Dokumentarni film „Sve(t) na leđima žene” bavi se pitanjima rodne ravnopravnosti i seksizma u svakodnevnom životu i medijima. Ideja autorskog tima je da kroz lično iskustvo višestruko nagrađivane srpske glumice i rediteljke Mirjane Karanović ukaže na predrasude i stereotipe patrijarhalnog društva sa kojima se žene na ovim prostorima svakodnevno susreću. Cilj filma je podizanje svesti i bolje informisanje građana o rodnim stereotipima u medijima i svakodnevnom životu kroz koncept seksizma.</p>



<p>Predavanje  „Umetnost protiv brutalnosti”Klaudije Bernardi (Argentina) bavi se umetnošću koju su stvorile žrtve državnog terora, oružanih sukoba i prisilnog izgnanstva.</p>



<p>Specijalni program: <em>Zajednička promišljanja</em> </p>



<p>Forum: <em>Zauzimanje za drugog je borba za nas same</em></p>



<p>Forum <em>Zauzimanje za drugog je borba za nas same</em>prepoznaje nužnost solidarnosti u svim vremenima, a naročito onim velikih promena, kada društvo lako zaboravlja ili čak aktivno tlači svoje najslabije članove.</p>



<p>Učestvuju: Gedi Aniksdal (Norveška), Branislava Jovanović (Srbija); Izabela Kisić (Srbija); Jelena Krstić (Srbija); Maja Mitić (Srbija); Olivera Simić (Bosna i Hercegovina/Australija); Karolina Spaić (Srbija/Holandija)</p>



<p>Moderira: Dijana Mitrović Longinović (Srbija)<br><br>Koncert</p>



<p>Marčelo &#8211; Marko Šelić Marčelo (Srbija) pisac i muzičar, objavio je 6 studijskih albuma i 6 knjiga, uključujući 4 romana. Redovni je kolumnista dnevnog lista Danas i koautor regionalne televizijske emisije Perspektiva koja se bavi mladima. Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu dodelio mu je počasni stepen magistra humanitas za pedagošku delatnost i poseban doprinos razvoju kulture mladih.</p>
<p>Članak <a href="https://www.oblakodermagazin.rs/festival-dah-teatra-umetnost-i-ljudska-prava-2023/">Festival DAH Teatra &#8211; Umetnost i ljudska prava 2023.</a> se pojavljuje prvo na <a href="https://www.oblakodermagazin.rs">Oblakoder</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.oblakodermagazin.rs/festival-dah-teatra-umetnost-i-ljudska-prava-2023/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
