Četvrti Somborski filmski festival biće održan od 11. do 15. jula u organizaciji Kulturnog centra „Laza Kostić” iz Sombora. Tokom pet dana festivala, posetioci će imati prilike da vide različita ostvarenja grupisana u pet selekcija: Glavni program, Kad bi Sombor bio Holivud, Panorama austrijskog filma, Selekcija filmova mladih autora i Filmski matine za decu, a u okviru pratećeg dela biće održane promocije knjiga i koncerti. U okviru predfestivalskog programa danas će biti prikazana projekcija filma Leto kada sam naučila da letim reditelja Radivoja Andrića, dok festival zvanično počinje 12. jula projekcijom filma Strahinja Banović Stefana Arsenijevića. O programu, ovogodišnjoj selekciji i sloganu razgovarali smo sa Dejanom Dabićem, selektorom festivala, i Vesnom Šašić, direktorkom Somborskog filmskog festivala i Kulturnog centra „Laza Kostić”.
Zašto ste baš Leto kada sam naučila da letim odabrali za prvu projekciju na festivalu?
Vesna Šašić: U ime cele direkcije Festivala, u ime svih onih koji su učestvovali u njegovom nastanku i razvoju, kao i u svoje lično ime, tvrdim da je Somborski filmski festival građen, pre svega, s mnogo ljubavi i pažnje i stoga smo svi zajedno smatrali da bi bilo lepo da ga otpočnemo filmom koji u sebi nosi mnogo emocija i podstiče svakog da u sebi pronađe dete. Iz mog ugla, film je namenjen svima onima koji bi želeli da nauče da lete, ili onima koji su to, nekada, možda i znali, pa im je potrebno da se podsete. Stoga, pozivamo svu decu, mlade i sve one koji se tako osećaju da 11. jula u 21 čas iz Atrijuma Gradske kuće u Somboru zajedno sa nama krenu Tragom snova Ernesta Bošnjaka uz maestralno filmsko ostvarenje Radivoja Andrića, Leto kad sam naučila da letim!
Ipak, festival svečano otvara Strahinja Banović, zato se baš taj film izdvojio kao onaj koji će otvoriti ovo izdanje festivala?
Dejan Dabić: Najmanje tri razloga su nas opredelila da ovogodišnji festival otvori Strahinja Banović. Prvi razlog je tematske prirode – ove godine dominantna tema u oba takmičarska programa je tretiranje mita, a to je u ovom filmu posebno zanimljivo pošto, u dramaturškom smislu, afrički migranti zauzimaju mesta junaka iz srpske epske poezije. Drugi razlog je estetske prirode, jer je reč o jednom od naših najboljih filmova poslednjih godina, a to potvrđuje i Gran pri festivala u Karlovim Varima koji pre njega nije dobio nijedan naš film. Treći razlog je praktične prirode, jer je film premijerni za publiku u Somboru i nije još imao bioskopsku distribuciju.
Publika će imati pilike da pogleda još nekoliko domaćih ostvarenja?
Dejan: Tako je. Film Mrak je u žanrovskom smislu moderno koncipirano ostvarenje koje se dešava na prostoru Kosova i Metohije. Heroji radničke klase je nenametljivo režirana socijalna drama o položaju radnika u našem društvu koja nas se duboko tiče. A dva domaća filma iz takmičarskog programa mladih autora, Heroji i Prolećna pesma potvrdjuju kako se i sa malo sredstava, uz dobru ideju i ekipu koja je realizuje, mogu napraviti relevantni filmovi sa jasnim autorskim stavom.
Ovogodišnji slogan festivala je Tragom snova Ernesta Bošnjaka – zbog čega?
Vesna: Somborski filmski festival osnovan je u slavu pionira jugoslovenskog filma Ernesta Bošnjaka, koji je živeo i radio u Somboru. Njegov davnašnji san bio je da od Sombora napravi evropski Holivud, te ovogodišnje izdanje Festivala koji možda ne velikim, ali sigurnim koracima raste, razvija se, okuplja sve veći broj eminentnih stručnjaka sa polja filmske umetnosti i dobija sve veću podršku, kako Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Filmskog centra Srbije, tako i podršku sve većeg broja ustanova koje se bave kinoprikazivaštvom i brojnih festivala u zemlji i regionu. Iskreno se nadamo da će u godinama koje slede lepote našeg Grada, kao i jedinstvene vrednosti koje u njemu negujemo biti prepoznate i da ćemo ovde imati priliku da ugostimo brojne ekipe filmskih stvaralaca i na taj način uspeti da ostvarimo viziju čoveka koji je sve nas toliko zadužio.
Šta je ono po čemu se ovo izdanje festivala izdavaja od prethodnih?
Dejan: Ovogodišnji Somborski filmski festival nastavlja tradiciju koja je otpočela prvim festivalom kada je reč o razvijanju koncepta porodice naroda panonsko-podunavskih zemalja. Tu su manje-više i sve programske celine koje su tada ustanovljene. U odnosu na prošlu godinu, ne postoji zabrinutost koja je bila izazvana koronom i merama koje su pre i posle festivala preduzimane, a čini mi se i da je festivalski program filmovima još konkretnije vezan za aktuelne društvene probleme na globalnom nivou i da je dobra ilustracija tog koncepta poslovica koju znamo iz Gogoljevog dela: Ne krivite ogledalo ako vam je lice ružno.
Vesna Šašić / direktorka Somborskog filmskog festivala
Organizujete i radionice za decu, zašto je bitno da baš ona nauče „kako se gleda film’’?
Vesna: Somborski filmski festival, kao, uostalom, i većina programa koji se realizuju u Kulturnom centru „Laza Kostić” usmeren je ka edukaciji dece i mladih. Razvoj novih grupa publike, kao instrument kulturne politike kojim se omogućava lakši pristup kulturi, predstavlja koncept koji ima kulturnu, socijalnu i ekonomsku dimenziju. Želja nam je da Somborski filmski festival, poput našeg festivala Likovna jesen, koji ove godine slavi šesdeset jednu godinu postojanja, doživi brojna nova izdanja u čijem će kreiranju, na našu veliku radost, možda učestvovati i novi naraštaji koji su se prvi put sreli sa filmskom umetnošću baš na našem festivalu.
Šta nas sve očekuje od pratećeg programa?
Dejan: Posebno ističemo dokumentarni film Bradati ljudi u okviru tradicionalnog programa Kad bi Sombor bio Holivud. Reč je o filmu koji će nam ispričati priču o jednom somborskom novotalasnom bendu koji je ispisao paralelnu istoriju novog talasa sa drugim daleko poznatijim bendovima iz nekadašnje Jugoslavije. Ovogodišnja Panorama posvećena je austrijskoj kinematografiji i posredstvom Austrijskog kulturnog foruma iz Beograda biće nam predstavljeno pet različitih austrijskih kratkometražnih filmova koji su prošli verifikaciju na domaćim i međunarodnim festivalima.
Ulaz na sve programe je besplatan, zašto je vama važna takva politika festivala?
Vesna: Sombor je grad koji je, kako u Srbiji, tako i u regionu. poznat kao grad kulture. Ponosno noseći ovu laskavu, ali i obavezujuću titulu, trudimo se da našim sugrađankama i sugrađanima, kao i brojnim gostima Sombora, učinimo dostupnim izuzetno kvalitetne sadržaje koji su na visokom umetničkom nivou. Naš Festival, koji svi mi koji ga stvaramo često doživljavamo kao svoje čedo, predstavlja poklon našeg Grada i Kulturnog centra Laza Kostić Sombor svim ljubiteljima kulture i umetnosti.
0 Comments