ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹

Shop    |    Newsletter    |    Podrži nas

Crveni Bedževi: Verujemo u promenu svesti kod ljudi

Ekološka inicijativa Crveni Bedževi iz Smedereva o samoorganizaciji na lokalnom nivou, aktivizmu i postavljanju semafora sa indeksom zagađenja
Piše: Marija Milić

18. May 2021

Udruženje građana Pro.Tok21, oformila je grupa entuzijasta iz Smedereva sa ciljem da pokrenu svoju zajednicu i potpomognu njen razvoj. Sa radom su počeli pre nešto više od pet godine da bi, kako kažu, pružili podršku lokalnom održivom razvoju. Udruženje se bavi pitanjima ekonomije, ekologije i društvene održivosti. Ovoga puta, razgovarali smo o Crvenim Bedževima sa Natašom Rašković, predstavnicom ove inicijative.  

Inicijativa Crveni Bedževi sredinom prošle godine napravila je posebnu Deklaraciju o kvalitetu vazduha unutar koje je jedan od zahteva bio postavljanje semafora koji bi prikazivao indeks zagađenosti vazduha. Lokalna zajednica, nažalost, nije pomogla u njegovom postavljanju, već su građani donacijama sami prikupili novac. Tako je 29. aprila na Centralnom gradskom trgu osvanuo semafor koji meri aerozagađenje. Građani Smedereva već više od dve nedelje imaju svakodnevni uvid u kvalitet vazduha u njihovom gradu.

Sa Natašom smo razgovarali o pokretanju inicijative i postavljanju semafora, podršci građana i lokalne vlasti, uticaju Železare na građane Smedereva, kao i o sprezi između uduženja građana i političkih partija.

Kako je nastalo udruženja građana Pro.Tok21 i čime se sve bavi?

Nataša Rašković: Praktično, nismo organizacija za jednu specifikovanu oblast. Mi bismo hteli da se u našem gradu, Smederevu, sve pokrene. Shvatili smo da želimo razvoj lokalne zajednice i da je tome najpribližnija definicija podrške održivom razvoju. Naša vizija je da budemo organizacija koja pruža podršku lokalnom održivom razvoju u najširem smislu – spoj ekonomskih, ekoloških i društvenih faktora. Taj koncept samoorganizacije može dobro da se primeni i isporoba u manjim lokalnim zajednicama. Mi smo krenuli od pitanja zaštite životne sredine. Ljudi su počeli da nas prepoznaju po tome, ali su vrlo brzo shvatili da se bavimo i drugim temama.

Kako je došlo do pokretanja inicijative Crveni Bedževi?

Kada živite u gradu u kome sve trenutno stoji, što se tiče građanskih inicijativa – prosto ne znate odakle da krenete. Toliko je tema: hoćete da uključujete marginalizovane grupe, da se brinete o ekonomskom razvoju i odlivu mozgova za Beograd, date mogućnost neformalnog obrazovanja… Ima bezbroj tema kojima možete da pristupite kako biste podržali lokalnu zajednicu. Kada razmislite o prioritetima, dođete do toga da morate prvo da živite zdravo. Mi to nismo mogli onoga trenutka kada smo shvatili da je vazduh zagađen. Kažem shvatili, jer je vazduh u Smederevu dugi niz godina zagađen, ali mi nismo imali toliku svest o tome do pre nekoliko godina. Tada su podaci o zagađenju vazduha ponovo počeli da budu mereni u Smederevu (u mnogim gradovima se uopšte ne meri zagađenje). Zatim su ti podaci počeli da budu više javno dostupni. Kao građani, počeli smo da pratimo nivo zagađenja vazduha. Nakon samo par meseci od praćenja, shvatili smo da sve druge teme nisu tako važne. Svu svoju snagu smo usmerili ka rešenju ovog problema.

Simbol vaše inicijaive je crveni bedž, šta on predstavlja vama i građanima Smedereva?

Taj bedž je simbol da se vi zalažete za čist vazduh u Smederevu. Prvo smo mi počeli da ih nosimo, počeli smo da delimo bedževe i našim prijateljima i da pričamo priču. Tim pešačkim putem, do danas, nakon dve i po godine, inicijativa je narasla. Crveni bedževi su naš alat putem kojih ih informišemo. Bedževi su bili taj simbol koji izvodi priču sa društvenih mreža. Ne može priča da se dešava samo na mrežama, onda nije realna. Lep je osećaj videti ljude u gradu sa crvenim bedževima. Oni tada postaju mediji, to je prava stvar.

Kako ste građanima približili problem zagađenja?

Prvo smo počeli sa informisanjem građana tako što smo im približavali javno dostupne podatke. Ljudi su počeli to da prate, da se osvešćuju… Na društvenim mrežama imamo stalnu kampanju. U trenutku kada samo počeli, mislili smo da svi znaju ono što mi znamo i da je samo potrebno da se pojavi neka inicijativa. Ispostavilo se da ljudi uopšte ne znaju da je vazduh zagađen. Onda kada vi njima kažete, neki vam možda i ne veruju da je to tako. Zagađenje vazduha je specifično. Kada imate mehaničko zagađenje komunalnim otpadom, svi vide da je prljavo. Zagađenje vazduha se ne vidi golim okom. Uložili smo mnogo energije da informišemo što veći broj ljudi. Sada je to već drugačije, kritična masa se povećava.

Nekada je potrebno pokrenuti građane da bi se priključili inicijativi, kako ste vi to postigli?

Imali smo kreativne pristupe. Na primer, akcija Dućan svežeg vazduha je bila veoma interesantna ljudima. Imali smo teglice koje smo brendirali, na njima smo napisali 100% čist vazduh i onda smo ljudima na ulici davali taj čist vazduh da pripreme zimnicu za sledeću grejnu sezonu. Mnogo nam je značila i saradnja sa školama, tako smo alarmirali dosta mladih volontera. To je jedan potpuno drugačiji duh. Uključivali bismo stručnjake, lekare, poznate ličnosti… što je dovelo do velike vidljivosti. Pored toga, organizacija CRTA uočila je naš rad i aktivnost na društvenim mrežama u proleće 2019. godine. Tu počinje saradnja, koja se nastavila u mnogim daljim akcijama. Jedna od tih akcija je upravo, Dućan svežeg vazduha, kao i višenedeljni Mesec za čist vazduh. CRTA nas je podržala na sve načine, pogotovo kroz inicijativu „Građani imaju moć” koju sprovodi uz podršku USAID-a. Sa nama su sve vreme, sve do postavljanja našeg čuvenog semafora zagađenja.

Recite nam nešto više o vašoj skorašnjoj akciji „Mesec za čist vazduh“ iz koje se izrodila i ideja za semofor.

Kod akcije Mesec za čist vazduh, postavili smo jednu kocku čistog vazduha na trgu. Ljudi su mogli da uđu u tu kocku. Unutra su bila dva velika ekrana koji su bili zamena za prozor. Napravili smo iluziju putem animacije, te su preko tih ekrana ljudi mogli da vide PM čestice. Tek kad pogledaju kroz taj prozor, ljudi postaju svesni šta zapravo udišu. Pored toga, u toku tih mesec dana razni muzičari su nas podržali tako što su svirali na trgu pored naše kutije. Stalno težimo da nađemo nešto što nije kliše.

U sklopu te akcije, ljudi su imali priliku da potpišu Deklaraciju o kvalitetu vazduha. Kako je ona nastala i koji su njeni koraci?

Kada shvatiš da je vazduh mnogo zagađen, ne znaš gde ćes pre. Shvatili smo da moramo da definišemo tačne korake kojima mi želimo da idemo. Prvi korak te Deklaracije bio je plan kvaliteta vazduha koji naša lokalna zajednica nije imala. Nakon tog koraka, definisali smo semafor kao naš sledeći cilj. Kada smo već krenuli da prikupljamo potpise, Deklaracija za čist vaduh je bila jedan dokument, opet na neki originalan način. To nije bila peticija, nego su ljudi dobijali papir – deklaraciju sa četiri tačke. To su: da podržavaju sve akcije koje se tiču zagađenja vazduha, da ne pristaju da budu izloženi industrijskom zagađenju, da podržavaju sve akcije za konverziju kotlarnica i gasifikaciju. Četvrta tačka je bila semafor, odnosno pravo da budu informisani o zagađenju putem led ekrana na gradskom trgu. Skupili smo 4567 deklaracija, što je oko 5% punoletnih građana Smedereva.

Kako je gradska uprava reagovala na Deklaraciju, da li su podržali vaše zahteve?

Nakon prikupljenih potpisa građana, te deklaracije smo predali gradskoj upravi, a usledile su neke nedovoljne reakcije. Mi sve vreme pokušavamo da uspostavimo dijalog sa gradskom upravom jer ne možemo sami da rešimo ovaj problem. Na svakom koraku mi njima pišemo dopise, otvorena pisma, tražimo sastanke… Bilo je nekih sastanaka, ali to se uvek završi nekim dogovorima koji nisu konkretni i dovoljno brzi. Posle predatih zahteva, imali smo sastanak sa gradonačelnikom. Oni su spremni da počnu da rade na prve tri tačke, dok za semafor nisu želeli da pomognu.

 Da li je vaša Deklaracija u nekoj meri uticala na lokalnu vlast?

Zahvaljujući našoj peticiji su izgradili elaborat za kotlarnice, to je opet jedan korak. Oni do tada nisu znali šta kojoj kotlarnici nedostaje za konverziju. Mi imamo dvanaest kotlarnica na mazut. Samo to da se reši, prodisaćemo. Uradili su to, pokrenuli su pitanje brže gasifikacije, jesu nešto odradili.

Kako je došlo do postavljanja semofora i zašto je ipak bilo samoinicijativno, bez podrške vlasti?

Pošto su oni nekoliko meseci ignorisali taj naš zahtev, vršili smo medijski pritisak koliko smo mogli. To smo radili klasično, pisali smo saopštenja, dolazili do novinara, sve smo radili pešice. Kada smo shvatili da zapravo ništa neće da se promeni, pokrenuli smo kampanju zajedničnog finansiranja – crowdfunding. Putem kampanje, pozvali smo naše podržavaoce da doniraju novac. To se i desilo, za petnaest dana se skupila suma. Što je još zanimljivije, nakon što smo ga kupili, pitanje je bilo gde okačiti taj ekran. Naš predlog je bio da to bude negde na trgu. Da je to uradio grad, to bi bilo uklopljeno u ambijent trga. Pošto je grad to ignorisao, na kraju smo pribavili saglasnost skupštine stanara, da bude na zidu zgrade koja se nalazi na Centralnom gradskom trgu. Semofor je postavljen, povezan je direktno sa meračem koji je 200 metara odatle. Radi već skoro desetak dana. Zašto je njima bio toliki problem da postave taj semafor, ne znamo.

Kako vaši sugrađani reaguju na semafor zagađenja?

Taj led ekran je tako lepo preveden – vrlo je jasan, menjaju se boje i indeks zagađenja, uz to i preporuka. Neko možda misli da je to postavio grad, neko da to tu treba da stoji, to nije ni bitno. Bitno je da ljudi imaju veću svest o tome. Da se ne zavaravamo, jedan semafor ne može da informiše sve građane Smedereva, ali će putem njega veliki broj biti informisan. Cilj je da se suoče sa realnošću, koliko god ona bila gorka. Taj semafor treba da poveća kritičnu masu, da osvesti veliki broj ljudi. U tom smislu, svi dobro reaguju. Što više nas se uključi, brže ćemo rešiti sve ovo.

Pomenuli ste kotlarnice na mazut kao jedan od glavnih problema u vašem gradu. Takođe, i da je gradska uprava uzela u razmatranje taj problem. Kakva su vaša očekivanja?

Što se kotlarnica tiče, mi ćemo da nastavimo. Stalno pratimo, nadziremo i objavljujemo da li se nešto desilo, kada će da bude, šta je sledeći korak… Problem jeste specifičan. One se nalaze na takvim pozicijama i takvog su tipa da ih nije lako konvertovati u neki drugi ekološki sistem grejanja. Moraće ceo sistem toplana da se menja, što je vrlo komplikovano. Drugi problem je gasifikacija. Ceo grad je prokopan, a ljudi nisu u mogućnosti da se priključe na mnogim mestima. Procedure su komplikovane, preduslovi su vrlo strogi. Recimo, dajte subvencije građanima… Mi smo fokusrani na ovaj deo koji možemo da rešimo sami.

Šta je sa čuvenom Železarom? Da li postoji neka tendencija da se zagađenje uzrokovano njenim radom smanji?

Gorepomenuti problemi se kriju iza Železare, koju moramo da posmatramo odvojeno iz dva razloga. Prvo, ona zagađuje cele godine i izuzetno je opasna za ljude koji žive oko Železare. To je ozbiljan problem kojim se niko ne bavi. Volela bih da neko iz vlade dođe i bude dva dana na mestu tih ljudi, samo da vidi kako je to živeti u kući gde ne smeš da otvoriš prozor. Železara se rešava na nekom drugom nivou. Dogovori za takvu investiciju pravili su se na nacionalnom nivou. Niko ne zna zašto neko ne stane na put takvom ekoterorizmu. Ima tu i drugi problem, a to je što Železara hrani nekoliko hiljada porodica i sad se svi kriju iza toga. Ta Železara je utkana u tkivo Smedereva, svi želimo da ona radi, samo je pitanje kako će da radi.

Kakva je saradnja sa drugim ekološkim pokretima i inicijativama? Smederevski pokret Tvrđava je takođe aktivan oko pitanja zagađenja, da li ste do sada zajedno radili?

Interesantno je to što smo mi nekako u isto vreme počeli da delujemo odvojeno. U trenutku kada smo počeli da se pojavljujemo na društvenim mrežama, tada smo i primetili pokret Tvrđava. Prirodno je bilo da na neki način sarađujemo, što smo mi i pokušali. Međutim, nisu nam se putevi poklopili. Cilj nam jeste isti, ali imamo potpuno drugačije načine i pristupe, što je sasvim okej. Volela bih da postoji još pet različitih pristupa. Sa druge srane, ima nekih ekoloških inicijativa iz drugih gradova koje su nama bliskije u načinu rada. Volela bih da se povežemo sa Borskim inicijativama jer je situacija slična, tema je industrijsko zagađenje.

Mi verujemo u promenu svesti ljudi. Idemo napred, tražimo rešenje. Nekako smo više za taj mekani model. Onoga trenutka kada svi u Smederevu budu znali ono što ja znam o zagađenju, ne postoji ta sila koja će da spreći konverziju i ostale stvari. Sada se pojavila jedna mlada inicijativa koja čisti grad. Želimo da ih podržimo jer su mlada neformalna grupa. Mi smo hteli da pokrenemo i tu akciju, oni su to krenuli, zašto ih ne bismo podržali i udružili se? Mi gledamo da podržimo sve manje organizacije i inicijative.

Koliko se mladi uključuju u vaše akcije? Da li ih zanima pitanje zagađenja vazduha?

To zavisi od pristupa. Nisu svi mladi usmereni na zaštitu životne sredine, ali svi tražimo prostor u kome se osećamo dobro. Imamo mnogo volontera, oni jedva čekaju da postoji neki model uključivanja u gradu. Po svojoj prirodi čovek želi da pripada, da bude deo zajednice, da uradi nešto za zajednicu. Smederevo nije studenski grad, mi imamo više srednjoškolaca. Mislim da je problem jer nema dovoljno ponuđenih modela. Moramo da im ponudimo nešto. Mi smo sada organizovali školu repa i hip-hopa, kroz koju će oni učiti ono što ih zanima, a pritom će naučiti mnogo o ekologiji. Na kraju ćemo smisliti i pesmu o zagađenju vazduha. Svako može da čuje, ako znaš kako da mu kažeš.

Često se pokreti građana vezuju za određene političke partije, kako se vi nosite sa tim?

U našoj situaciji, mi nešto gradimo. Treba vremena da se sve izgradi. To što će neko u određenom trenutku reći: oni su politička stranka, kroz godinu-dve-tri, dokazaće se da je neistina. Ljudi moraju da steknu poverenje. Zanimljivo je i pitanje da li se organizacije vezuju za politiku ili se politika vezuje za organizacije? Vi ste građanska organizacija koja nema nikakvu korist, ne teži da dođe na vlast. Onda se pojavi neka stranka koja se prikači za vas i na taj način prikupi glasove. Sa druge strane, opet je to prirodan proces. Samo bi bilo dobro da kroz par godina postanemo država u kojoj je dijalog između političara i civilnog društva legitiman. Građanske organizacije podižu teme u javnost, donosioci odluka je sprovode, to su fenomenalne sinergije. Imidž organizacija građanskog društva je godinama urušavan u našoj državi. Treba da se radi na tome i da se taj imidž promeni.

Recite nam, šta možemo da očekujemo u budućnosti?

Pro.Tok 21 je pokrenuo inicijativu Crveni Bedževi koja će i ubuduće biti zadužena za pitanja ekološke održivosti kako grada, tako i regiona. Tu ima čitav set aktivnosti. Smatramo da su, takođe, bitna i ekonomska i društvena održivost. Narednog meseca pokećemo jednu novu zagovaračku inicijativu koja će biti vezana za ekonomsku odrzivost. Smatramo da tu postoji prazan prostor. Planiramo da krenemo sa turističkim potencijalom Smedereva. Imamo najveću ravničarsku tvrđavu pored koje Dunavom prođe pola miliona turista, a niko ne svrati da vidi tu tvrđavu zato što nije dobro povezana. Plan nam je pokretanje cele inicijative. Nakon toga, dolazi na red društvena održivost. Naša organizacija je zagovaračka, mi smo tu da pokrenemo temu i da se kasnije temom bavi neko ko je šira stručna javnost.

Fotografije: Facebook stranica Crveni Bedževi

Preporučeni tekstovi

Zašto generalni štrajk?

Zašto generalni štrajk?

Studenti ne traže da ih tapšemo po ramenu, oni traže saveznike za zajedničku borbu koja će voditi ka korenitim promenama u Srbiji

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *