ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹

Shop    |    Newsletter    |    Podrži nas

Feminizam i ženska prava – kakav nam je odnos prema ovim pojmovima?

U novoj video reportaži ispitujemo kakav je javni diskurs kada govorimo o odnosu prema rodnoj ravnopravnosti
Piše: Marina Zec

28. September 2023

Mnoge reči koje svakodnevno koristimo nikada ne preispitujemo. Ipak postoje one druge o kojima često razmišljamo, a mogu postati i predmet ozbiljnih društvneih rasprava. Nažalost jedna od takvih reči je i reč feminizam. Jedna od najjednostavnijih definicija feminizma, koja je dostupna na Vikipediji kaže da je feminizam zbir društvenih pokreta i ideologija čiji je cilj definisanje, uspostavljanje i branjenje jednakih političkih, ekonomskih, kulturalnih i socijalnih prava žena. Ovo je jedna od definicija, ali feminizam je mnogo više. Šta je feminizam, kako ovu reč koristimo u javnom diskursu i zašto je važno da pozabavimo ovim pitanjem?

„Ja bih rekla da se i reč feminizam i sintagma danas sreću češće nego ranije, pogotovo kada su ženska prava u pitanju. Ono što je važno je i u kojim kontekstima ih srećemo, ko o njima govori i na koji način. Nažalost, veoma često oni koji ne poznaju ove koncepte govore o njima i to je možda najveći problem, jer se daje prostor na neki način neznanju”, kaže Tamara Ivančević, istraživačica iz oblasti studija roda.

Kada govorimo o pojmu feminizam, Jovana Gligorijević novinarka „Vremena” primećuje da, iako ne deluje uvek tako, danas imamo ipak bolji odnos prema pomenutom terminu, nego pre nekih –  10, 15 godina:

„Danas je daleko bolje, ali hjoš uvek nije dovoljno dobro. Još uvek možemo da vidimo, na društvenim mrežama, pogotovo kod starijih generacija, da postoje predrasude o feministkinjama kao ženama okje ne umeju da skvuaju jaje, koje treba da izgledaju na određeni način i da se ponašaju na određeni način. A znamo da feminizam i zalaganje za rodnu ravnopravnost spada u elementarnu političku higijenu.”

Anja Zečević, socijalna radnica iz Autonomnog ženskog centra primećuje da se sve više razbija stigma o reči feminizam:

„Ono što mi primećujemo u radu jeste da postoje različiti aspekti i afiniteti prema toj reči. Neko ima više negativan stav, i dalje prema tome, ali se sve više razbija stigma o toj reči i ona dobija svoje pravo značenje, što i jeste feminizam. Dakle, borba za rodnu ravnopravnost žena, protivljenje nasilju prema ženama i diskriminaciji. I ono što mi vidimo je da se više i u institucijama i u javnom diskursu ona dobija pravo značenje, ali i dalje je potrebno još mnogo rada na tome.”

A zašto nam je važno da razumemo ovako kompleksne pojmove i obratimo pažnju na to kako se odnosimo prema rečima?

„Kada mi nešto imenujemo, mi se hvatamo u koštac sa time. Jako su nam važne reči zato što nam je važno ono što one označavaju. Onog trenutka kada mi nešto imenujuemo, mi imamo odgovornost prema tome. Da naučimo na što je moguće raznolikije načine šta to što smo imenovalii znači, kako funkcioniše i kako ćemo ga mi dalje koristiti”, objašnjava Tamara Ivančević, istraživačica iz oblasti studija roda.

Veliku ulogu u kreiranju javnog diskursa imaju upravo – mediji. Tamara kaže da je odnos prema rečima femizam i ženska prava šarolik i zavisi od medija koje posmatramo. Ipak, postoje neki trendovi koji su posebno prisutni u mejnstrim medijima:

„Imamo mnogo tabloidnog izveštavanja i ono što je posebno problematično jeste da žene dominantno srećemo u crnoj hronici i estradi. Postavlja se pitanje gde su žene sagovornice iz struka i zbog čega ih nema u medijima. To je jedna velika zamerka i jedno veliko pitanje za apsolutno sve koji su u sferi medija.”

Najveći problem u radu medija, kada govorimo o izveštavanju o pravima žena, predstavlja – neznanje, kaže Jovana Gligorijević:

„Deklarativno svi mediji se zalažu za ženska prava, svima je stalo do rodne ravnopravnosti, ali tu se već surećemo ne toliko sa pojavom predrasuda koliko sa neznanjem. I onda ćemo naleteti na dobru nameru koja će rezultirati katastrofalnim primerom kako se ne-zalagati za rodnu ravnopravnost i ne promovisati je. Konkretan primer su slike pretučenih žena koje su deo sadržaja medija koji se zalažu za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Kada je takođe reč o medijima, važno mi je da naglasim i da se ove teme sve bolje kotiraju – nekada su one bile one takozvane letnje teme kojima se popunjava sadržaj, kada nema drugih događaja, a danas već imamo situaciju da novinarke koje se bave temama, baš konkretno rodno zasnovanog nasilja dobijaju najbitnije nagrade u regionu za istraživačko novinarstvo.”

Anja primećuje da su u poslednjih par godina žene sve više edukovane i informisane o tome šta jeste nasije, koje vrste nasija postoje, kao i da prepoznaju šta su njihova osnovna prava i da postoje zakoni koji ih štite i od nasilja u porodici, kao i diskriminacije i mobinga na poslu – ipak to nije slučaj sa svim delovima stanovništva.

„Postoji neko stanovništvo koje prosto nema pristup takvim medijima i sa njima moramo više da radimo na tome da se informišu o svojim pravima”, objašnava Anja.

A koja su to ženska prava o kojima bi trebalo najviše da govorimo i koja su najugroženija?

„S ozbirom na ovu godinu i na broj femicida koji se desio od početka godine, mislim da je upravo najugroženije pravo na život i na život bez nasilje. Treba kao društvo da budemo više senzibilisani na tu temu i da se već postojeći zakoni primenjuju adekvatno i da se mere prema nasilnicima u skladu sa procenjenim rizikom primenjuju, kako bi žene bile zaštićene”, kaže Anja.

A kakav odnos naši sugrađani i sugrađanke imaju prema reči feminizam i sintagmi ženska prava? Kako bismo to saznali – Oblakoder je rešio da sprovede kratku anketu. Ono što je posebno važno da istaknemo jeste da smo primetili da su, više nego inače, ljudi bili obazrivi i nevoljni da učestvuju u anketi. To je bio još jedan od pokazatelja koliko su reč feminizam i ženska prava u Srbiji stimatizovani. Pa kako možemo da promenimo situaciju i odnos ljudi prema terminima feminizam i rodna ravnopravnost?

„Ja duboko verujem da je jedini način da se odnos prema bilo kom terminu u javnosti promeni taj da ga uporno koristimo. Kada pričamo o tome zašto je to važno, samo ova godina i broj femicida kao najesktremnijeg oblika i nasilja, ali i neravnopravnosti žena pokazuju da je važno da ih koristimo, jer je ovo sada već postalo, za žene, i pitanje opstanka i golog života.”

Ove termine je takođe potrebno usvojiti i u obrazovnom sistemu, kaže Tamara:

„Istovremeno bih rekla da je veliki problem potpuno odsustvo ovih pojmova iz obrazovnih sistema, iz kurikuluma, od osnovnog, preko srednjoškolskog, pa sve do višeg i visokog obrazovanja. Ovi pojmovi nisu uključeni i samim tim je logično da ih ne poznajemo dovoljno.”

Zašto nam je feminizam važan – i za muškarce i za žene?

„Ono protiv čega se feminiam bori, a to je patrijarhat, zaista podjednako uništava i muškarce i žene. Žene kao što vidimo ubija, i figurativno i fizički, dok pred muškarce stavlja nedrealne i nadrelne zahteve koje treba da ispune i očekivanja, dok sa druge strane ih takođe ograničava u nekim drugim segmentima kao što je komunikacija sa sopstvenim emocijama, izražavanje emocija, sve ono što se pripisuje ženama, kao negativno, baš zato što ne izražavaju, muškarci trpe posledice po mentalno zdravlje. Ja zbog toga verujem da je spas i za muškarce u feminizmu”, objašnjava Jovana Gligorijević.

Feminizam predstavlja preduslov za dostojanstven život za sve, a upravo zbog toga nam je važno i da poznajemo istoriju ženske borbe i feminizma.

„Ne postoji način da se upotpuni čovek i da se ispune svi čovekovi potencijali bez dostojanstvenog života i to je neka vrsta preduslova oko kojeg se slažemo ili se ne slažemo. Poznavanje istorije borbe žena i feminizma sa svim kritikama koje su došle i iznutra i spolja, konstruktivnim, zapravo nam sa jedne strane čuva sećanje na sve ono što je izboreno, na sve one koje su dale svoje živote ili kvalitete svojih života da bi se izborile za čoveka i nejgove potencijale. Ujedno, nama pruža znanje koje možemo dalje da koristio da i dalje čuvamo ono što je izboreno, ili da bijemo nove bitke. Nažalost, imamo mnogo posla, kada je to u pitanju”, zaključuje Tamara.

Preporučeni tekstovi

Zašto generalni štrajk?

Zašto generalni štrajk?

Studenti ne traže da ih tapšemo po ramenu, oni traže saveznike za zajedničku borbu koja će voditi ka korenitim promenama u Srbiji

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *