ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹

Shop    |    Newsletter    |    Podrži nas

Kako izgleda modna scena iz ugla domaćih dizajnera?

Razgovarali smo sa osnivačima 5 domaćih brendova o njihovom nastanku, inspiraciji i bavljenju modnim dizajnom u Srbiji

28. November 2020

Kada razmišljate o modi, koje su prve reči koje vam padaju na um? Verovatno su to pojmovi koji označavaju slobodu, umetnost, stvaranje, izražavanje sebe. Moda odavno ne predstavlja puko oblačenje i nošenje bilo kakve garderobe. Ona ljudima pruža mogućnost da na prvi pogled ostave svoj karakteristični pečat na svoju okolinu. U vremenu kada sve više osvešćujemo i promišljamo o održivim varijantama kupovine i konzumiranja mode, važno je razumeti i drugi ugao mode – a to je ugao modnog dizajnera.

Iz tog razloga, razgovarali smo sa dizajnerima koji stoje iza brendova Daire world, Dezen Dizajn, Paspul, Gala Borović Design i Suitid. Od biorazgradivog kaputa od kože kaktusa, preko udobnih ženskih bodija i kupaćih kostima, do upečatljivih odela za devojčice i žene, ovi ljudi kreiraju raznovrsne i originalne komade, omogućavajući svakome da pronađe po nešto za sebe.

Kako nastaje jedan modni brend?

Iako se Aleksandra Duende, dizajnerka koja stoji iza brenda Daire World, ne bavi samo modnim dizajnom, već i muzikom, za nju bavljenje modom i osnivanje brenda predstavlja priču o slobodnoj duši, rastu i razvoju jedne žene, ali i priču o prihvatanju svog tela. „To je ujedno i priča o ljubavi prema okolini i svetu u kome živimo. Daire je slow fahion brend osmišljen i kreiran u Srbiji. Predmeti su dizajnirani tako da odgovaraju ujedno spiritualnoj i praktičnoj ženi koja ima potrebu za jednim komadom odeće koji će moći da je prati u svim dnevnim aktivnostima.

Brend Daire World

Svako ko je uspeo u tome da se istakne, po mom mišljenju, ima i moralnu obavezu da inspiriše druge da urade isto. 

Aleksandra Duende

Mlada dizajnerka Anja Plemić, osnivačica brenda Dezen Dizajn naglašava da je, iako postoji tek jednu sezonu, Dezen dizajn nastao u želji da pomogne u formiranju ličnosti osobe potpuno drugačijeg stila od onog koji se trenutno nudi na tržištu. Objasnila je i zbog čega se odlučila da baš ovako nazove svoj brend:Naziv Dezen je širokog spektra, daje nam slobodu i ne zna za granice. Ima za cilj da stvori sve potrebne stvari za kompletiranje dobrih stajlinga, funkcionalnih, udobnih i spremnih za svaku priliku.

Gala Borović je dizajnerka koja voli da eksperimentiše sa materijalima i printovima. Kao pobednica Fashion Scout South East Europe za 2019. godinu, dobila je priliku da predstavi svoje komade na London Fashion Week-u iste godine. Objasnila je koliko joj je bitan proces stvaranja, ali i kako je došla na ideju da taj proces ovekoveči osnivanjem instagram stranice. „Nakon završenih master studija u Holandiji, shvatila sam koliko mi je bitan proces stvaranja. Često kažem da je način na koji razmišljamo i razvijamo ideju bitniji od samog finalnog proizvoda. Shodno ovome, svoju Instagram stranicu sam napravila kako bih mogla da se osvrnem na lični proces rada i pratim napredak. Isto tako mi je bilo bitno da cela ta dokumentacija ima estetsku vrednost. Na instagram stranicu @galaborovicdesign gledam kao na digitalnu galeriju radova u kojoj sam ja za sada jedini odgovorni kustos. Mislim da su svi ovi minimalni, ali lični mometi doveli do afirmisanja ovog brenda.“

Porodične priče i odnosi često mogu biti izvorišta različitih ideja i okidači za sprovođenje tih ideja u delo. Kako to izgleda kada vas član porodice čiji je stil toliko upečatljiv, inspiriše na pokretanje sopstvenog brenda ispričale su nam Ivana i Dragana Mrvaljević koje stoje iza brenda Suitid. „Dolazimo iz potpuno drugačije branše, ali su nas nekako uvek prvo vezivali za modu. Priča je, zapravo, vrlo jednostavna. Naš djed Branko je oduvek važio za pravog gospodina koji je uvek nosio sjajna odela sa mnogo stila i ukusa. Taj utisak je ostao toliko jak da kada god bi neko spomenuo reč: „odelo“, mi bismo pomislile na njega. To sećanje je u nama probudilo želju da se taj osećaj nikada ne ugasi. To je ujedno i prvo odelo koje je nacrtano, a potom i urađeno (odelo Banjo) i ono je, u stvari, omaž svemu što je on bio. Mi smo napravile našu verziju koja, kada se obuče, budi to sećanje. Kasnije su se ideje samo nadovezivale jedna na drugu.

Koliko je jednostavnost ponekad značajna u modnom izražaju, vidi se kroz komade koje dizajnira Zorana Stojanović, osnivačica brenda Paspul. „Paspul je nastao kao želja za sklopom savršenog materijala i kroja. Jednostavni osnovni krojevi koji laskaju ženskom telu.“

Bavljenje modom u Srbiji danas – šta je dobro, a šta bi trebalo promeniti?

Opisujući svoje viđenje bavljenja modnim dizajnom u Srbiji, Aleksandra Duende je u prvi mah rekla da je ono izazovno i egzotično. „Mogla bih sada da pričam dosta o preprekama koje imamo u modnoj industriji u Srbiji, ali ovaj put neću. Mislim da, ukoliko imamo želju za napredovanjem, da ćemo te prepreke prevazići i napraviti finalni proizvod na koji ćemo biti ponosni i koji će biti konkurentan širom sveta. Svako ko je uspeo u tome da se istakne, ima i moralnu obavezu da inspiriše druge da urade isto. To je razlog zbog kojeg neću pričati o preprekama nego ću reći sledeće – da mi je neko pre 2 godine rekao da ću uspeti prva u svetu da napravim kaput koji je 100% veganski i biorazgradiv od kože kaktusa, verovatno bih pomislila da to nije moguće, upravo zato što živimo u Srbiji, gde stvari obično dolaze puno kasnije nego u ostatku sveta. Da li sam uspela? Jesam. Da li je bilo lako? Nije. Na pitanje šta bih promenila, moj odgovor je način razmišljanja koji nam govori da nešto ne možemo samo zato što ne zivimo u nekoj od svetskih metropola. Razmislite sledeći put o reči egzotika kada vas sputaju ovakve misli.

Anja Plemić je, pak, primetila promenu filozofije mode, za koju kaže da se zapravo vratila ka svojim korenima. „Akcenat se stavlja na novu-staru vrednost, kvalitet i način upravljanja kvalitetom. To, zapravo, znači da moramo da naučimo da izaberemo kvalitetno i naučimo kako da od svega nekoliko odevnih komada napravimo mnoštvo različitih kombinacija za sve prilike. U svemu tome uloga dizajnera je ključna, jer smo mi ti koji moramo podići svest o značaju i vrednosti kvalitetnih odevnih komada, kao i ukazati na štetnost izrade nekvalitetnih odevnih komada ili artikla koji imaju ograničeni rok upotrebe. Uveliko u svetu kreće osvešćivanje na temu održive mode. Smatram da je to preveliki zalogaj za nas dizajnere u Srbiji, kao i konzumente. Živimo na takvom području gde ljudi nemaju naviku da kupuju autorsku modu, pa smatram i volela bih da u nekoliko narednih godina malo bolje prikažemo značaj kupovine kvalitetnih odevnih predmeta, a onda zatim da razmišljamo na koji način da uvedemo održive materijale u upotrebu. Do tada, održiva moda za dizajnere može biti samo jedan finansijski udar.

Moramo da naučimo da izaberemo kvalitetno i naučimo kako da od svega nekoliko odevnih komada napravimo mnoštvo različitih kombinacija za sve prilike. U svemu tome uloga dizajnera je ključna, jer smo mi ti koji moramo podići svest o značaju i vrednosti kvalitetnih odevnih komada.

Anja Plemić

Brend Dezen Dizajn

Objašnjavajući situaciju u kojoj je danas realnost velikog broja ljudi da radi više poslova istovremeno, Gala Borović se našalila, ali i skrenula pažnju zašto je loše kada se energija rasipa u previše pravaca. „Ne znam kako izgleda bavljenje modnim dizajnom danas, predajem engleski malim ljudima iz Kine. Šalu na stranu, ali ovo je istina i realnost većine nas. Dosta ljudi, ne samo dizajnera, radi više poslova u isto vreme. To nije ništa loše, ali iz ličnog primera mogu da kažem da oduzima energiju od glavne stvari. Nije tajna da je bavljanje modnim dizajnom 30% dizajniranje, a 70% čist biznis, organizacija, produkcija i računice. Svoj brend aktivno gradim poslednjih godinu dana, ide polako, ali sigurno i trenutno se, pored par artikala iz stalne ponude, pojavilo i interesovanje za custom-made komade koje kokreiram sa svojim kupcima. To je neki novi koncept koji se organski razvio i strava mi je što su klijenti aktivni deo svega što trenutno stvaram. Napravila se mala zajednica ljudi i dosta komuniciramo.

Kada je reč o promenama domaće modne scene, kaže da ne zna odakle da počne. Iako je istakla koje su to mane domaćeg tržišta, objasnila je da ipak postoje talentovani domaći dizajneri. „Domaće tržište je preplavljeno neukim dizajnerima koji svojim nepromišljenim konceptima i lošim krojevima zagađuju kako vid nas esteta, tako i samopouzdanje obrazovanih dizajnera. Često baš takvi brendovi imaju veliki promet i još veću publiku, a to je za mene jedan veliki poraz. Već godinama se dešava ekspanzija brendova „strašnih“ haljina, a sada sa novonastalom Covid situacijom, dobijamo pandemiju brendova lounge-wear trenerki sa sloganima. Naravno, imamo i niz talentovanih ljudi koji stoje iza brendova: Senka, Dajana Vasić Atelier, Tijana Milutinović, Sanda Simona Studio, Ana Ljubinković, Jovana Markovic, Ruksag, Nevena Ivanović, Kadet…

Ivana i Dragana Mrvaljević kažu da iz njihovog ugla, bavljenje modnim dizajnom u Srbiji izgleda krajnje inspirativno. „Kreiramo za sebe i ono što se nama dopada, apsolutno ne podilazimo trendovima. Zato kreiramo i za devojčice, jer je stil zapravo sloboda kojoj treba svi da težimo, nismo zagovornici stereotipa i nametnutih normi koje se podrazumevaju. Promenili bismo ukus i osećaj za modu. Suštinski, percipiranje mode u globalu.

Vođenje jednog brenda sa sobom donosi veliki broj izazova: „Prema svom brendu sam trenutno više orijentisana kao ka nekom projektu, pa mi je veliki izazov voditi sve to i hvatati sve konce. Svakako se za svaki poduhvat sa modnom industrijom treba naoružati sa puno snage i strpljenja, nije dovoljno samo biti kreativan“, smatra Zorana Stojanović

Brend Gale Borović

Inspiracija: noćna mora svakog stvaraoca ili produkt svakodnevice i ličnih doživljaja?

Aleksandra Duende navela je šta je sve za nju inspirativno, objasnivši da, i pored fizičkih mesta, inspiracija se pronalazi i u sebi. „Inspiraciju pronalazim na putovanjima, u nepoznatim predelima, na dalekim destinacijama, ali, isto tako, u sebi samoj, u mojim bliskim prijateljima i gradu u kome sam rođena i odrasla, a to je Beograd. Inspirišem se svaki dan, jer svaki dan vidim na koji bih način mogla da primenim svoje ideje i da ih plasiram široj publici. Inspiraciju pronalazim u mojoj mami kojoj sa 62 godine savršeno stoje stvari koje dizajniram, u mladim mamama koje vole svoje post-porođajno telo i u muškarcima koji se odluče da nose moje sakoe i džempere iako ne vrište „macho man“ i svim ljudima koji biraju da budu ono što jesu i ništa manje od toga.

Za inspiraciju, koju smatra produktom svog načina života, Anja Plemić kaže kako je „ imaginarna osoba u mojoj glavi koja definiše putanju kojom želi da se moj brend kreće, rešava probleme te osobe, zamišlja kakve bi boje ona volela da nosi, kuda se kreće, za kakve prilike joj je potrebna odeća. Konkretno, za prethodnu kolekciju leta 2020, inspiracija je bila nešto što nam je svima bilo neophodno u ovoj situaciji – beg u prirodu“.

Inspiraciju uglavnom pronalazim u ličnim doživljajima, bizarnim iskustvima, ljudima i mraku, a fasciniraju me i čudovišta“, navodi Gala Borović.

Dragana i Ivana Mrvaljević inspiraciju vide u samom društvu, dodajući da je ona „kako u dobrim, tako i u lošim primerima, ali prevashodno u sjajnim karakterima žena iz naše okoline. Zato svaki model radimo po meri“.

Brend Suitid

Stil je, zapravo, sloboda kojoj treba svi da težimo, nismo zagovornici stereotipa i nametnutih normi koje se podrazumevaju

Ivana i Dragana Mrvaljević

Zorana Stojanović kaže da inspiracija za nju dolazi sama od sebe: „Uglavnom je to ideja koja me pokrene da nešto brzo realizujem i taj proces mi je omiljeni u poslu. Estetika Paspula je u skladu sa mojom ličnom estetikom i brzim, te praktičnim načinom života gde se dešava da od jutarnje yoge pa do popodnevne večere mogu da iznesem neki basic Paspul komad.“

Prednosti i mane bavljenja modnim dizajnom

Aleksandra Duende kaže da je teško odvojiti prednosti i mane u bavljenju modnim dizajnom. Ipak, objašnjava ih ovako: „Konkurencija – može biti mana, ali ako niste sigurni zašto ste uopšte i krenuli da se bavite ovim poslom. Zdrava konkurencija je nešto što treba da pokreće ljude u svakom poslu i trebalo bi da učimo jedni od drugih, a ne da podmećemo noge. Tekstilna industrija kao jedan od najvećih zagađivaća životne sredine – ovde vidim prostora za napredak i to ne bilo kakav poslovni napredak, već napredak sa višim ciljem. Koža od kaktusa, smanjenje tekstilnog otpada, smanjenje korišćenja vode i korišćenje materijala koji pri uzgoju zahtevaju manje vode i manje pesticida… Vidite kuda ide ovo? Imamo izbor da se izdvojimo. O tome se radi. Kreativnost – ovo je posao koji umnogome zavisi od toga da li ćete i koliko biti kreativni, a svi dobro znamo da se kreativnost ne jede za doručak. Ono što ja mislim jeste da, kada kretivnost ode da prošeta, ne tražite je kao izgubljeno štene, već – okrenite se sebi, jer je to jedino mesto u kome je možete ponovo pronaći. Upravo u tom procesu je sva radost ovog života jer ćemo na tom putu naučiti nešto o sebi i svojim blokadama, uverenjima, željama i mogućnostima.

Kao najveću prednost bavljenja modnim dizajnom Anja Plemić izdvaja sreću konzumenta kada napravi nešto specijalno za njih. „Moja najveća sreća i ispunjenje je kada nekoga učinim srećnim, a u većini slučajeva je tako. Naravno, postoje i izazovi, ali su i oni lako rešivi. Najviše uživam u procesu izrade, crtanju, izradi i fotografisanju editorijala, koji su mi, pored dizajniranja, svakodnevnica, jer se bavim i stajlingom.“

Za Galu Borović najveća prednost je neograničenost puteva kojim se može ići ka cilju, što je uporedila sa pričama za decu sa više ponuđenih krajeva. Kaže da je istovremeno najviše uzbuđuju i plaše stvari za koje nije sigurna kakav će im biti ishod. „Ovaj posao mi dozvoljava da maštam koliko hoću, a pošto se najviše izražavam kroz stvaranje printova, to mi dođe kao neka 24/7 avantura. Što se tiče mana, moram da se osvrnem na činjenicu da je brend koji nema razvijenu komercijalnu vrednost desetostruko teže progurati na globalno tržište. Takođe, preveliko početno ulaganje, pogotovo za finansiranje adekvatno oformljenog tima.

Ivana i Dragana Mrvaljević kažu da za mane nema mesta jer „nema više odlaska u kupovinu sa zamišljenim modelom koji je nemoguće naći, jer zapravo i ne postoji, zato ga mi učinimo mogućim, a samim tim mani nema mesta.

Kao najveće prednosti, Zorana Stojanović je izdvojila samostalnost, kreativnost i samoodlučnost, dok u mane svrstava organizaciju i stresne rokove oko izrade kolekcija.

Brend Paspul

Preporučeni tekstovi

Zašto generalni štrajk?

Zašto generalni štrajk?

Studenti ne traže da ih tapšemo po ramenu, oni traže saveznike za zajedničku borbu koja će voditi ka korenitim promenama u Srbiji

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *