Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ! ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹

Shop    |    Podrži nas    |     Newsletter

Koliko su tvoji najintimniji podaci zaista tvoji?

iliti kada briga o zdravlju postaje nadzor nad privatnošću

19. August 2025

Aplikaciju za praćenje menstrualnog ciklusa Flo sam imala godinama i u nju sam upisivala podatke o svom ciklusu. Dugo sam to radila uz pomoć papirnog kalendara, pa sam kao i svaki pravi Gen Z shvatila da taj isti kalendar mogu uvek da imam sa sobom u telefonu sa sve cvetićima i roze bojom koja činjenicu da krvarim svakog meseca pakuje u jedan lepi šareni ambijent koji kao i svaka reklama za uloške šalje poruku kako je to jedan lepršavi period koji mi predstoji svakog meseca.  

Ipak, sneško se srušio kada je 2021. godine pokrenuta tužba protiv kompanija Google, Meta, Flurry, koji se bavi analitikom i aplikacije Flo, optužene za nezakonito prikupljanje zdravstvenih podatka svojih korisnica. Korisnice Flo aplikacije tvrdile su da su pomenute kompanije bez njihovog pristanka prikupljale osetljive informacije o menstrualnom zdravlju radi ciljane reklamne kampanje.

Ishod ovog slučaja, kako prenosi tehnološki medij The Verge, okončan je prošle nedelje, kada je porota u Kaliforniji donela presudu da je kompanija Meta kršila zakon. Iako je Flo obećao da će čuvati osetljive informacije o reproduktivnom zdravlju korisnica u tajnosti, tužba tvrdi da je Flo dozvolio Google-u i Meta-i da prisluškuju komunikaciju unutar aplikacije u periodu od novembra 2016. do februara 2019, čime su prekršili Kalifornijski zakon o povredi privatnosti. 

Aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa, nekada viđene kao intimni dnevnik zdravlja, sve češće su u centru rasprava o privatnosti, sigurnosti podataka i etici tehnoloških kompanija. Gorepomenuta presuda otvara ne samo pitanje količine i vrste podataka koje aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa prikupljaju, već i na koji način ti isti alati mogu postati sredstvo nadzora i profita. Istovremeno, ona podseća i na širu temu – u kojim prostorima žene danas mogu biti zaista bezbedne i osećati se sigurno, pa čak i kada je reč o digitalnim alatima kreiranim upravo za njihovu podršku i brigu o zdravlju.

Menstrualni nadzor – šta prikupljaju menstrualne aplikacije?

Kako navode Eliza Hammond i Mark Burdon u radu Intimate harms and menstrual cycle tracking apps, aplikacije za praćenje ciklusa ne beleže samo datume menstruacije, već i niz osetljivih informacija poput seksualne aktivnosti, uzimanja lekova, raspoloženja i simptoma. Na osnovu tih podataka, algoritmi procenjuju datume naredne menstruacije i ovulacije. Iako su predstavljene kao alat za osnaživanje i bolje razumevanje sopstvenog tela, autori upozoravaju da masovno prikupljanje ovih informacija otvara prostor za ono što nazivaju „menstrualni nadzor“.

Menstruacija postaje predmet monetizacije i nadzora, uz dobrovoljno učešće miliona žena. Kako navodi Michele Estrin Gilman u tekstu Periods for Profit and the Rise of Menstrual Surveillance, hiljade dostupnih aplikacija obećavaju da će pomoći u praćenju ciklusa i upravljanju plodnošću, a deo su šire, višemilionske Femtech industrije koja prodaje tehnologiju sa ciljem da ženama omogući bolje razumevanje i unapređenje zdravlja.

Iako je Femtech često reklamiran kroz jezik ženske autonomije i feminističkog osnaživanja, Gilman ističe da je on zapravo deo šire strategije izvlačenja podataka, u kojoj kompanije prikupljaju lične informacije radi profita, najčešće bez znanja ili stvarnog pristanka korisnica. 

Kome se prodaju podaci i zašto?

Većina aplikacija za praćenje menstruacije, kako navodi američka pravna stručnjakinja i profesorka prava Michele E. Gilman ne naplaćuje korisnicima korišćenje, već zarađuju prodajom podataka korisnika oglašivačima i drugim industrijama zainteresovanim za praćenje žena. Da bi koristile ove aplikacije, korisnice obično otkrivaju ne samo demografske podatke poput imena, rođendana i adrese elektronske pošte, već i veoma lične informacije, kao što su njihove seksualne navike i prakse, raspoloženje i osećanja. Aplikacije su, kako ona naglašava, programirane tako da podstiču korisnice da stalno unose dodatne informacije, na primer, nagrađujući ih pristupom posebnim funkcijama.

Ove aplikacije, kako Gilman ukazuje, neretko šalju informacije poput pola, godina, IP adresa, GPS lokacija i ponašanja korisnika najmanje 135 kompanija koje se bave oglašavanjem i profilisanjem korisnika – od velikih tehnoloških platformi kao što su Amazon i Facebook, do manjih kompanija u industriji ciljanog oglašavanja. U ovom modelu profita, žene obavljaju nevidljiv rad pružajući podatke interesima korporacija koje uglavnom vode muškarci.

Politike privatnosti aplikacija, kako navodi magazin The Conversation, često navode da podaci korisnika mogu biti dostupni organima za sprovođenje zakona na zahtev, što je posebno zabrinjavajuće u zemljama gde je abortus ilegalan. Korisnici mogu eksplicitno beležiti početak i kraj trudnoće, ali trudnoća se takođe može naslutiti ili predvideti pomoću drugih podataka. U nekim slučajevima, podaci iz aplikacija za praćenje menstruacije mogu tako otkriti da je korisnica imala pobačaj ili abortus. 

Izazovi tačnosti i privatnosti menstrualnih aplikacija

Ne iznenađuje što je odnos između aplikacija za praćenje menstrualnog ciklusa i zakona o zaštiti podataka predmet brojnih istraživanja, s obzirom na količinu veoma osetljivih podataka koje ove aplikacije prikupljaju i moguće posledice zloupotrebe. Dosadašnja istraživanja posebno su se fokusirala na razloge zbog kojih žene koriste ove aplikacije i njihovu zabrinutost zbog privatnosti. 

Postoje i zabrinutosti u vezi tačnosti aplikacija za praćenje menstrualnog ciklusa. Istraživanje koje su sproveli Michelle L. Moglia i njeni saradnici analizirajući aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa, pokazalo je da je većina besplatnih aplikacija za praćenje ciklusa netačna. Takođe su utvrdili da samo mali broj aplikacija u svojim informacijama navodi relevantnu medicinsku literaturu ili uključuje zdravstvene profesionalce u kreiranju sadržaja, što dovodi u pitanje pouzdanost i kvalitet zdravstvenih podataka koje korisnice dobijaju.

Ipak sa druge strane, Andrea Ford i njeni saradnici, koji se bave proučavanjem korisničkog iskustva i percepcije privatnosti kod aplikacija za praćenje menstruacije, su utvrdili da mnoge korisnice smatraju da je rizik po privatnost „prihvatljiv (iako frustrirajući)“ kompromis za usluge koje aplikacije pružaju. Iako su aplikacije za praćenje menstruacije korisne, njihova tačnost i zaštita privatnosti često su problematični. Mnoge aplikacije ne garantuju pouzdane zdravstvene informacije, a korisnice nisu uvek svesne koliko ličnih podataka dele i kako se oni koriste. Zbog toga stručnjaci ističu potrebu za većom transparentnošću, regulativom i podizanjem svesti o pravima na privatnost.

Naša tela, naši podaci, naša kontrola

Podaci o našem telu i zdravlju su izuzetno lični i osetljivi. Iako aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa mogu biti korisne i pomoći nam da bolje razumemo svoje telo, važno je da budemo svesne da te iste aplikacije često prikupljaju i koriste naše podatke na načine koje ne vidimo i za koje možda nismo dale pristanak. Privatnost nije samo tehnički problem – ona je pitanje našeg prava na kontrolu nad sopstvenim telom i životom. 

Iako ovi alati i aplikacije deluju „besplatno“, plaćamo visoku cenu po privatnost, autonomiju i pravdu. Zato je neophodno da zahtevamo veću transparentnost od kompanija koje razvijaju ove tehnologije, kao i strožu regulativu koja će štititi korisnice. Samo tako oni mogu postati alat za osnaživanje, a ne za nadzor i profit. Na kraju, na nama je da biramo kako i kome ćemo poveriti svoje najintimnije podatke – jer oni zaista treba da budu naši.

Rad Oblakodera podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole
„Mladi i mediji za demokratski razvoj“.

Preporučeni tekstovi

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *