ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹

Shop    |    Newsletter    |    Podrži nas

Kraj raspusta: priče o junakinjama koje odbijaju društvene uloge

Početkom godine, Ana Miloš, mlada spisateljica iz Beograda, dobila je književnu nagradu „Đura Đukanov” za 2019. godinu, za zbirku priča „Kraj raspusta”.

23. April 2020

Početkom godine, Ana Miloš, mlada spisateljica iz Beograda, dobila je književnu nagradu „Đura Đukanov” za 2019. godinu, koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović” iz Kikinde, za zbirku priča „Kraj raspusta”. Nagrada se dodeljuje za neobjavljenu knjigu priča, autora mlađih od trideset pet godina. Spomenuta zbirka privukla je pažnju žirija, koji su činili Ognjenka Lakićević, Uglješa Šajtinac i Mladen Vesković, pa su je izdvojili u odnosu na ostale rukopise.

Nekoliko meseci nakon objavljivanja, ova zbirka privlači i našu pažnju. Tematika koja je obuhvaćena slika duh književnog trenutka i kao takva pripada estetici savremenog književnog stvaralaštva koje je karakteristično po svom ekonomičnom izrazu, dinamičnom pripovedanju, slikanju psihosocijalnih odnosa u društvu i pojedinca koji pokušava da razazna napukline emotivnih odnosa.

U svom saopštenju, među brojnim atributima koje je dodelio Aninoj prozi, žiri je istakao i to da su njene priče neorealističke. Zanimljivo je posmatrati likove iz ove perspektive. Svakako da smo danas daleko od realističkog portretisanja likova, ali na ovakvo određivanje ukazuje međuzavisnost likova i njihova povezanost sa društvom.

Nekoliko tema moguće je započeti kada govorimo o ovoj zbirci. Za početak, zanimljivo je ako pokušamo da svrstamo priče u okvire neorelaističnog i da sa distance pogledamo šta mladi pisci donose danas.

Likovi koje Ana oživljava zbunjeni su. Za razliku od davnašnjih likova, eto, recimo, baš iz doba realizma, koji su imenovani, ukrašeni statusom i službom, nova energija donosi likove koji su nejasni. Njihova emocionalna izgubljenost onemogućava da se uklope. Ništa novo, može se reći, a ipak posebnu ulogu u građenju ovih likova ima sredina koja im ne pruža šansu da se kreću predaleko u odnosu na svoj društveni zadatak.

U svakoj od osam priča istaknuta je jedna žena i prikazan je jedan specifičan odnos. Upečatljivi ženski likovi donose i značajne teme o tradicionalnom i savremenom u emotivnim odnosima žene i majke, oca, deteta, partnera, uzora.

Odnos sa majkom zanimljivo je opisan u priči Zabran“. Junakinja sa svojom ćerkom odlazi u vikendicu četrdeset kilometara udaljenu od grada, zavučenu i skrivenu od glavnog puta i pogleda stranaca. U zajedništvu sa prirodom njih dve grade dom, ili kako u nizu imenovanja navodi: nastambu, obitavalište, gnezdo, kuću, ognjište, dom. Mir koji pokušava da dosegne ometaju samo telefonski pozivi i poseta majke, koja remeti njene pokušaje uspostavljanja novog poretka u životu. Gnezdo o kome je maštala postaje zabran.

U priči Mir” problematizovanje odnosa između majke i deteta prikazano je kroz dečiju smrt. Ova junakinja može da izazove oprečna tumačenja od strane čitaoca. Osim što se otvara pitanje odnosa između majke i deteta, predstavljeno je i nesvakidašnje tugovanje za preminulim. Okolina reaguje na njeno neobično prihvatanje sinovljeve smrti burno, a pred nama se otvara lik koji pokušava da pronađe svoj mir po svaku cenu.

Mir, Kraj raspusta

Za razliku od odnosa sa majkom, ostavlja se utisak da junakinje imaju prisniji i manje napet odnos sa svojim očevima. „Pet kćeri Miloša Adamovića” na groteskan način opisuje događaje u jednoj porodici i to ovu priču čini posebnom u odnosu na trenutak u kome nastaje. Miloš i njegove kćerke predstavnici su jednog porodičnog posla, a posebni su zbog svoje dugovečnosti i fizičkog izgleda, kojim prevazilaze okvire humanog. Ivana i  Ana su bliznakinje koje sve govore u isto vreme, pa njihovo oglašavanje podseća na eho. Gordana je visoka tri metra i kreće se uz pomoć dva titanijumska štapa. Dostana se ističe po svojoj lepoti, koju nikada nije koristila da bi se istakla. Ovde možemo da uočimo blagu ironiju autora jer se ukazuje na to kako je neobično to što neko ne pretvara svoj fizički izgled u posao.  Dostana je zainteresovana samo za porodični posao. U očevoj blizini uvek je i urna pokojne kćerke Dobrile (groteskno u njenom liku krije se u neobičnoj smrti – pregazio ju je slon u zoološkom vrtu). Lik Dostane se ističe jer je kroz nju predstavljeno uspostavljanje novog položaja žene u porodici.

Otac koji ima sto šezdeset i tri godine leži na postelji, priključen na aparate i okuplja svojih pet kćeri kako bi im saopštio da želi da odustane od života. Reakcije kćerki na potencijalni očev odlazak upućuju na njihove karaktere i očekivanja. Gotovo epski naslov ove priče raspršuje se u prvim redovima kad pred čitaoca stupaju karakteristični ženski likovi. One su naslednice porodičnog posla. Horizont očekivanja je narušen jer prkosi tradiciji. Otac ne udaje svoje kćerke već planira da ostavi svoj porodični posao na njima. Patrijarhat na čijim osnovama leži porodični posao poljuljan je prisustvom pet kćeri. Međutim, Dostanino insistiranje na tome da otac živi još dugo upućuje na to da ona želi da očuva njegov status vlasnika celokupnog porodičnog biznisa.

Lik oca istaknut je i u pričama „Pesak vruć kao staklo”, u kojoj otac i kćerka kreću na putovanje evociranja uspomena na majku i u završnoj priči koja je i u naslovu zbirke – „Kraj raspusta”, gde se problematizuje odsutvo biološkog oca i predstavlja način na koji se deca mire sa tim.

U zbirci nisu izostavljeni ni romantični partnerski odnosi. Priča „Srećna banana” na širem planu problematizuje temu „dobre žene”. Kako bi opravdala sedam godina braka i učinila da ta cifra i kvalitativno podrži vreme provedeno sa jednim muškarcem, junakinja odlučuje da uplati kurs na kome će poboljšati svoje veštine, a akcenat stavlja na veštinu oralnog zadovoljavanja. Naizgled banalna tema problematizuje mračniju stranu odnosa između muškarca i žene.

Ostavlja se utisak da spisateljica želi da uključi što više ljudi u svoje pričanje, trudeći se da ne diskriminiše, pa tako čitamo o prijateljskom i romantičnom odnosu prosjakinje i džeparoša (Modrice). U ovoj priči pred nama su pojedinci kojima je onemogućen uspeh jer ih marginalni položaj u društvu stalno vraća u ralje onoga što mi iz udobnosti doma zovemo „nemoralnim”.

U priči „Zvezda dom” problematizuje se specifičan odnos koji mlada spisateljica ima prema svom književnom uzoru. Relacija između junakinje i njenog uzora gotovo da nepostoji, emotivna bliskost nije uspostavljena, a idealizovana Viktorija Zajc pred našim očima je nemoćna sredovečna žena, zainteresovana samo za svoj rad.

U ovom pregledu naslova iz zbirke krije se mnogo više od pomenutog. Ipak, prepuštamo čitaocima da zarone u svet pisanja Ane Miloš. Ono što posebno privlači pažnju jeste način na koji je prikazana ženstvenost i odnosi koje žena uspostavlja u svojoj okolini. Naspram žene gotov uvek prikazan je i muškarac. Surova majka, nežni otac, nesrećna majka, pijani otac, nepostojeća majka i nepostojeći otac. Nasilni muž i poslušna žena. Sposobna žena i požrtvovan muškarac…

Ovo su odrenice koje bi društvo moglo da veže uz likove. Međutim, iza svakog od njih kriju se emotivne napukline koje su nastale zbog napetosti u međuljudskim odnosima.

Pored napetosti iznutra, postoji i ona spolja, koju nameće okolina. Pred nama su oživljeni prosjakinja, džeparoš, žena koja ne posećuje sinovljev grob, žena koja ne želi da provodi vreme sa svojom majkom i ona koja ima diplomu sa kursa na kome se uči o oralnom zadovoljavanju muškarca. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje o tome da li će se oni ikada uklopiti ili se male pobede kriju u mikrosvetu svakog od njih. U ovom tonu se i završava zbirka. „Sad smo svi imali svoje tajne.”  —  kaže devojčica Stoja iz priče Kraj raspusta.

Fotografije: Nevena Desivojević

Preporučeni tekstovi

Before Sunrise – 30 godina kasnije

Before Sunrise – 30 godina kasnije

Verovatno je svako mogao da izmašta da baš njemu može da se dogodi da ima da ubije vreme između letova u nekom evropskom gradu i da će iza ćoška naleteti njegov par s kojim može da rekreira ovaj film

Pratite nas na:

2 Comments

  1. Ljubica

    Gde može da se kupi knjiga?

    Reply

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *