Tekst nastao u saradnji sa A1 Srbija
Nije velika tajna da Google redovno prikuplja podatke o nama na osnovu onoga što pretražujemo na njemu. Zato u danima nakon što smo guglali novi par čizama nailazimo na reklame za popuste na cipele dok čitamo vesti ili gledamo rođendanske fotografije svoje drugarice na Facebook-u. Ponekad se zapitamo da li internet ume da nam čita misli, ali tehnologija ipak nije toliko napredovala. Internet se oblikuje prema vama – vašim hobijima, interesovanjima, gradu stanovanja i slično – i u tome mu isključivo vi pomažete svaki put kad sednete za kompjuter ili otključate telefon.
Ovo, doduše, može da bude izuzetno bezazleno, ali čak i tada treba da budete svesni šta internet zapravo zna o vama. Naše ponašanje na internetu je poput našeg otiska prsta i u pogrešnim rukama vaši podaci i razne informacije mogu da budu zloupotrebljene, što može da ima ozbiljne posledice u vašem offline svetu.
Lični podaci se u digitalnom dobu nazivaju i „novom naftom“. Kompanije analiziraju vaše podatke i aktivnosti na internetu kako bi što brže mogli da vam plasiraju sadržaj (tačnije, reklamu) i da bi efikasnije prodali svoj proizvod određenoj ciljoj grupi. Međutim, postoje i one kompanije koje trećim licima prodaju vaše podatke, naravno, bez vašeg pristanka i znanja, što pojačava potrebu da saznamo kojim podacima neko raspolaže, kao i kako da se zaštitimo.
Šta su lični podaci?
Podaci koji se odnose na jednu osobu, a preko kojih može da se identifikuje samo ona i niko drugi spadaju u lične podatke. Pod tim se podrazumevaju: ime i prezime, adrese stanovanja i elektronske pošte, IP adresa, fotografija, trenutna lokacija, onlajn ponašanje i ostali podaci koji služe izradi i analizi profila korisnika – materijalno stanje, potrošačke navike, lična interesovanja, hobiji, kretanje, i slično.
Od 2018. u zemljama Evropske unije novi standard zaštite podataka dodatno štiti posebnu kategoriju ličnih podataka, među kojima su rasna, religijska i nacionalna pripadnost, biometrijski podaci (kao što je otisak prsta ili slika lice u ličnim dokumentima) i podaci u oblasti zdravlja – kako lični podaci koji se odnose na mentalno ili fizičko zdravljstveno stanje pojedinca, tako i lični genetski podaci koji se odnose na jedinstvene informacije o zdravlju osobe a dobijeni su analizom njenog biološkog uzorka.
Kako se prikupljaju lični podaci na internetu?
Postoje tri vrste ličnih podataka na osnovu toga kako se prikupljaju. Aktivni digitalni otisci su oni podaci koje korisnici samovoljno i najčešće svesno ostavljaju dok surfuju internetom. U njih spadaju informacije koje dajete prilikom online kupovine, otvaranja profila na društvenim mrežama, postavljanjem fotografije i slično. Drugi tip jesu pasivni digitalni otisci, koje korisnik nesvesno ostavlja dok pretražuje internet – na primer, podaci o lokaciji, otisak prsta ili informacije koje se prikupljaju putem takozvanih kolačića, čija je funkcija da omogući serveru da isporuči web stranicu prilagođenu određenom korisniku. Treći tip je je rezultat analize prve dve grupe podataka, i ova kombinacija služi za vaše profilisanje. Po ovom principu funkcionišu na primer brojne društvene mreže, koje preko algoritma guraju onaj sadržaj koji bi vam se svideo (jer ste ga vi naučili koje su vaše potrebe i preference), dok one druge potiskuje i njih vam ne prikazuje.
Kako se od pametnih telefona nikad ne odvajamo, a sve češće je to slučaj i sa drugim pametnim uređajima poput smart sata, sve je lakše da se skupe podaci iz vaših kalendara (rezervacije u restoranu na primer), podaci o vašem glasu (zdravo, Aleksa!), kretanju (jer je telefon uvek uz nas, tako da lako može da se utvrdi naša dnevna ruta) i informacije o vašim finansijama (potrošačke navike, u kojoj banci imate račun, ili broj kreditne kartice).
Kako da se zaštitimo?
Svidelo se to nama ili ne, internet i mnoge kompanije imaju naše profile sa korisničkim informacijama. Naravno, ne raspolaže svaka aplikacija ili kompanija baš svim istim podacima – na primer turističke aplikacije prikupljaju podatke koje su relevantne za vaša putovanja. Iako kompanije ne žele nužno da zloupotrebe naše podatke, sajber kriminalci i te kako hoće. Zbog sijaseta naših ličnih informacija sa kojima bi neko mogao da učini zaista mnogo, bitno je da preduzmemo korake u smanjivanju našeg digitalnog otiska.
Evo nekoliko naših predloga:
- Ograničite količinu podataka koje delite, i razmislite dva puta da li ćete nešto objaviti na društvenim mrežama. Da, znamo da je baš slatko što ste posle deset godina zamenili pasoš i želite da pokažete svojim prijateljima koliko ste se promenili na fotografijama u dva dokumenta, ali to možda nije najpametnija ideja.
- Ne ostavljajte svoj broj telefona ili email adresu u opisu vaših profila, i ne morate baš da lajkujete profile vaše banke, apoteke ili zdravstvene ustanove koje posećujete – sajber kriminalce ćete time samo usmeriti na pravo mesto.
- Koristite isključivo sajtove čiji URL počinje sa https://, jer jedino oni garantuju vašu bezbednost, i suzdržite se od deljenja osetljivih podataka dok ste nakačeni na javne WiFi mreže.
- Postavite snažne lozinke – što su kompleksnije, hakerima će biti teže da ih provale. Takođe, koristite drugačije lozinke za profile koje imate, i pročitajte kako da se zaštitite od phishing napada.
- Pazite šta delite preko četa i mejla. Ponekad slučajno možete da kažete previše, a to ne mora da ostane između vas i osobe sa kojom pričate. Naravno, lične podatke svakako ne treba da delite na internetu sa nekim koga ne poznajete.
- Ažurirajte softver, jer zastareli sadrži gomilu lako dostupnih digitalnih otisaka i pravo je igralište za one koji žele da vam naude ili da vas oštete.
- Nikako se ne logujte na druge aplikacije preko Facebook-a. Znamo da je mnogo jednostavnije tako, ali svaki put kad to učinite, treća lica za koje niste ni svesni raspolažu svim informacijama koje ste ostavili na Facebook-u, a njih ima uvek mnogo, i to vas čini dodatno ranjivim za zloupotrebu.
Ako želite da se dodatno edukujete o digitalnom svetu, sve češćim internet prevarama i sajber napadima, kao i da naučite kako da ih prepoznate i odbranite se od njih, posetite Kutak za bezbedan net.
Ilustracije: Marija Ognjanov

0 Comments