AKO VAŠ MUŽ RADI OVE 4 STVARI, VARA VAS I IMA DRUGU! Rasturačica brakova otkrila SIGNALE da je muškarac neveran!, NAJMANJE JEDAN AUTOMOBIL DNEVNO IZGORI U BEOGRADU Nećete verovati šta je najčešće uzrok požara, ili PLANIRATE U CRNU GORU ZA PRAZNIKE? PAŽNJA! Najavljene su nove mere protiv pandemije korona virusa, evo šta je ZABRANJENO, tipični su predstavnici klikbejt naslova, a u pitanju su tekstovi koji su objavljeni prošle nedelje u domaćim mejnstrim medijima. Korišćenje velikih slova u naslovu, neodređene informacije, upotreba prenaglašenih izraza i insistiranje na dramatičnosti, osnovne su odlike klikbejt naslova, koji su, kako izgleda, postali dominantno sredstvo izraza domaćih mejnstrim medija.
Klikbejt tekstovi su tekstovi za koje smo već, čini se, odavno naučili da primarno služe generisanju što većeg broja ulazaka na sajt, a ređe objektivnom informisanju čitalaca. Ilustrativno, i naslov ovog teksta koristi se tipičnim klikbejt metodama, iako ostatak teksta ipak ima edukativnu svrhu. Zbog čega onda, ako već znamo šta možemo da očekujemo od klikbejt tekstova, uporno klikćemo i nasedamo na njih?
Šta su klikbejt tekstovi i čemu oni služe?
Prema stranici Medijska pismenost koju uređuje Raskrikavanje, klikbejt je senzacionalistički naslov koji pogrešno predstavlja članak ili videoprilog koji najavljuje, sa ciljem da privuče čitatelje/ke da kliknu na takav link. Clickbait je engleska reč nastala spajanjem riječi click (klik) i bait (mamac), te doslovno znači „mamac za klikove”. Dakle, klikbejt naslovi su naslovi koji namenski nastaju kako bi „namamili” čitaoce. Odluka o ovakvim naslovima nastaje kao posledica želje za ekonomskim uspehom, a ne radi boljeg informisanja čitalaca. S ozbirom da pažnja čitalaca sve kraća i da se veliki broj ljudi informiše samo prelistavajući naslove koji iskaču na društvenim mrežama, a da savremeni onlajn mediji ekonomski zavise od broja ljudi koji uđu na sajt, klikbejt naslovi nastali su kao rezultat ekonomske potrebe da medij navede čitaoce da zapravo uđu na sajt i pročitaju vest, a ne samo naslov.
Temin klikbejt prvi put je 2006. godine iskoristio Džej Geiger u tekstu o ovoj vrsti naslova na svom blogu. Geiger u tekstu klikbejt opisuje kao bilo šta dovoljno zanimljivo da privuče nečiju pažnju. Od 2006. do danas, klibejt naslovi evoluirali su, a razvijeni su i precizni šabloni za pisanje ovih tekstova, od kojih su samo neki korišćenje sledećih modela za pisanje naslova: X (broj po želji) načina da …(dopisati tekst), ovako nastaje (dopisti tekst), nećete verovati šta (dopisati tekst), ili ovo je poslednji (dopisati po želji) koji će vam ikada biti potreban u životu.
Kao odgovor na klikbejt, nastao je veliki broj inicijativa, projekata i sajtova, ali i šaljivih i satiričnih sadržaja. Pa, tako, osim ozbiljnih projekata i inicijativa koje rade na ukazivanju zavodljivih metoda klikbejta, tu su i internet grupe i stranice poput Sve nebitne pojave sveta ili Pošasti srpskog novinarstva, koje ukazuju na njih kroz šaljiv ili ozbiljan ton, kao i specijalizovani sajtovi poput Njuz neta koji piše „vesti u ogledalu”.
Kako „rade” klikbejt naslovi?
Klikbejt naslovi, osim što su manipulativni, koketiraju sa metodama koje se koriste i na slot mašinama u kladionicama. U pitanju je igranje sa dopaminom i emotivnim reakcijama, kao i sa ne-trpljenjem neizvesnosti. Profesor marketniga Džona Bedžer, koji izučava socijalni uticaj na Univerzitetu u Pensilvaniji, ističe da su emocionalno uzbuđenje i stepen fizičkog odgovora koji na neku emociju imamo, ključni za to hoćemo li kliknuti kad vidimo naslov-mamac. Recimo, i tuga i bes su negativne emocije, ali bes je moćniji, jer je stepen fizičkog odgovora visok.
„Pokreće nas, čini da planemo, tera nas na akciju”, objašnjava Berger u tekstu za magazin Wired. „Bes, strepnja, humor, uzbuđenje, inspiracija, iznenađenje — sve su to prodorne emocije na koje se klikbejt naslovi oslanjaju”.
Američki ekonomista Džordž Lovenstajn ističe još jedan razlog zbog čega klikćemo na klikbejt naslove, a to je teorija o pukotini u informaciji. Prema ovoj teoriji, svaki put kada se pojavi praznina između onoga što znamo i onoga što ne znamo dolazi do emotivnih posledica. Lovenstajn dodaje da takve pukotine izazivaju osećaj uskraćenosti koji je označen kao radoznalost, a da je radoznala osoba motivisana da stekne informaciju koja nedostaje kako bi smanjila ili eleminisala taj osećaj uskraćenosti. Dakle, iza svakog klikbejt naslova, postoji jasna pshologija zbog koje ćemo kliknuti na njega.
Ipak, ukoliko smo sto puta kliknuli na klikbejt tekst i ostali uskraćeni za suvislu informaciju, zbog čega i dalje klikćemo na njih? Prema tekstu magazina Wired o klikbejt naslovima, ističe se da istraživanja pokazuju da su ljudi spremni da podnesu ogromnu količinu razočaranja i frustracije ukoliko postoji šansa za dobijanje pozitivnog ishoda. Dakle, sto puta ćemo kliknuti na klikbejt naslov, jer možda sto prvi put tekst bude smislen i dobijemo ono što smo želeli. Isto kao i na slot mašini u kladionici.
Zbog čega su ovakvi tekstovi problematični?
Osim što se igraju sa ljudskim emocijama i u svojoj suštini nastaju radi „zavođenja” i profita, a ne radi informisanja publike, ovi naslovi su problematični jer se često vezuju za manipulativne tekstove i lažne vesti. Takođe, uz ovakve naslove, publika se praktično anestezira, umesto da se „uzbudi”, jer, ukoliko smo dnevno ŠOKIRANI minimum 15 puta, postajemo ravnodušni i pasivni, nikada zapravo šokirani nečime što se desi.
Takođe, ovakvi tekstovi opravdavaju prioritizovanje profita u odnosu na informisanje i postavljaju standard koji favorizuje ovakve, loše prakse. To ide dotle da čak i sami novinari gube iz vida problematičnost korišćenja ovakvih naslova. Čak je neverovatna i potreba redakcija i novinara da opravdaju sebi zbog čega koriste klikbejt kao metodu pisanja naslova. U jednom tekstu na jednom od domaćih portala, novinarka na ekstenzivan način objašnjava zbog čega redakcije koriste klikbejt tekstove uz obrazloženje da su dva osnovna razloga za davanje klikbejt naslova tekstovima licemerje čitalaca i konkurencija. Iako je činjenica da u tom tekstu postoje izvesne istine, opravdavanje loših šablona i praksi ne čini ih ništa manje lošim, zar ne?
Kako odoleti klikbejtu?
Za prosečnog čitaoaca onlajn vesti, najbolji štit protiv klikbejtova jeste biranje relevantnih i respektabilnih medija za informisanje, ali i edukacija. Edukacija na temu klikbejta, lažnih vesti, načina provere informacija i različitih vrsta manipulacije koje se mogu pojaviti u tekstu, osnovna su oruđa kojima se čitaoci mogu koristiti. Eduakcija ove vrste dovodi do jasnog prepoznavanja negativnih šablona i do manje podložnosti manipulaciji.
Kako se navodi na sajtu Medijska pismenost : Ako čitajući naslov članka osetite strah ili neodoljivu želju da saznate najavljenu šokantnu, revolucionarnu ili ekskluzivnu informaciju, a zatim otkrijete da sam tekst ne sadrži ništa slično, jedino što vas može „šokirati” jeste to da ste ponovo naseli na ovaj vid reklamiranja suštinski beznačajnih i ispraznih medijskih sadržaja.
I, zaista, nakon čitanja ovakvih tekstova koji prate klikbejt naslove, osećanje koje ćete najverovatnije doživeti jeste razočaranost, umesto zadovoljstva. Stoga, edukacija i informisanje jedini su načini da se zaštitite od uticaja ovakvih naslova i tekstova, kao i, naravno, izbegavanje medija koji koriste ovakve naslove. Jer, iako mediji zavise od zarade, uloga medija u društvu jesu informisanje i edukovanje, a ne samo korišćenje čitalaca za potrebe sticanja profita. I to je važno da ne zaboravimo.
Postani i ti lovac na lažne vesti koristeći #antifejk! Šeruj lažnu vest na svojim društvenim mrežama ili u komentaru ovog teksta uz hešteg!
Naslovna ilustracija: Judy Zhang
0 Comments