Analiza nacionalnih podataka pokazuje da se skoro 3600 prevremenih smrti svake godine može pripisati izlaganju sitnim česticama (PM2.5).
Istraživanje koje je rađeno u periodu od 2010. do 2015. godine, objavila je Svetska zdravstvena organizacija u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine Srbije i Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Navodi se da dugotrajna izloženost zagađenju vazduha dovodi do prerane smrti relevantnog procenta stanovništva, a kratkotrajna izloženost zagađenju vazduha povećava rizik od smrti.
Zagađenje vazduha nastaje kao neposredna posledica sve većeg razvoja tehnike i tehnologije, a posebno teške industrije i energetike. Razvoj industrijalizacije u svetu i kod nas postiže sve veće rezultate, ali istim tempom nanosi i štetne posledice sredini u kojoj čovek živi. Jedan od najčešćih ekološkoh problema je zagađenje vaduha, drugačije se naziva i aerozagađenje.
Normalan sastav vazduha čini 78 % azota, 21 % kiseonika, 0.03 % ugljen-dioksida i male količine drugih gasova kao što su, neon, argon i vodena para.
U vazduhu se nalaze i hemijska jedinjenja koje nazivamo ambijentalnim polutantima vazduha. Kada se pojavljuju u neprirodno visokim koncentracijama imaju potencijalno štetan uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Najveći zagađivači vazduha su sumpor-dioksid, azotni oksidi, ugljen-monoksid, olovo, čestične materije i isparljiva organska jedinjenja.
Autor: Andrej Cukić
Kada se govori o zagađenju često čujemo pojam PM čestice. O čemu se zapravo radi? Naime, u pitanju su vrlo sitne čestice u vazduhu, mešavina čađi, prašine i dima. Broj pored skraćenice PM označava veličinu čestice, PM10 je 10 mikrometara ili manje, PM2.5 je 2.5 mikrometra ili manje. Često ih nazivaju „sitna prašina”.
Širom Srbije postoji ukupno 48 mernih stanica koje svakodnevno mere i vrše proveru kvaliteta vazduha. Jedan od ključnih izazova u pogledu kvaliteta vazduha u Srbiji je monitoring. Zvanični monitoring sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine, kao i lokalni Zavodi za javno zdravlje.
„Mreža automatskih mernih stanica postavljena je pre desetak godina uz podršku Evropske unije, od svog uspostavljanja bio je primetan pad kvaliteta monitoringa, jer iz mreže nije stizalo dovoljno validnih podataka.” objašnjava Ognjan Pantić, ispred Beogradske otvorene škole (BOŠ).
Ognjan dodaje da su građani nekih velikih gradova, poput Kraljeva i Kragujevca, uskraćeni za informacije o koncentraciji PM čestica u realnom vremenu, stoga građani nemaju prilike da znaju li je vazduh toga dana u njihovom gradu zagađen ili nije.
„Potpunu informaciju mogu da dobiju tek u godišnjem izveštaju, koji izlazi sledeće godine, dok u danima i nedeljama visokog zagađenja nemaju kompletnu informaciju o kvalitetu vazduha koji udišu.” ističe Pantić.
Dodatnu zabunu kod građana izazivaju i različiti izvori podataka o kvalitetu vazduha, koji dolaze sa različitih platformi.

Izvor: iStock
Zašto je zagađen vazduh štetan po zdravlje?
Gasovi kao što su azotni dioksid i sitne čestice, prodiru duboko u telo i izazivaju teške zdravstvene probleme, svedoče istraživanja sprovedena u poslednjih nekoliko decenija. Najveće posledice po zdravlje imaju osobe koje boluju od astme, bronhitisa i drugih oboljenja respiratornog sistema.
Karcinom pluća povezuje se sa vazduhom koji udišemo, pluća mogu oštetiti i čestice PM2.5 kada se nađu duboko u alveolama odakle se kiseonik prenosi u krvotok. Ove sitne čestice mogu da uđu u kardiovaskularni sistem i cirkulišu kroz telo, što može dovesti do blokiranja arterija, a povećava i rizik od moždanog udara, kao i od bolesti srca i srčanog udara.
Postoje i dokazi da čestice koje se prenose vazduhom mogu da dođu do mozga pa istraživači pokušavaju da otkriju potencijalne efekte na stanja kao što je demencija.
Prema najnovijim podacima u gradovima sa visokim stepenom zagađenja vazduha, pokazalo se da stepen rizika umiranja od korona virusa povećava za oko 15 odsto. Razlog je taj što su posledice zagađenog vazduha već uticale na rad respiratornih organa, samim tim ih i oslabile, pa virus lakše prodire u organizam.
Nataša Đereg, direktorka Centra za ekologiju i održivi razvoj, naglasila je da se niko u Srbiji ne bavi uticajem zagađenog vazduha na zdravlje stanovništva.
„Čak je ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio da nema mesta panici jer aerozagađenje „ne može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih posledica“. Nažalost, najnovije naučne studije pokazuju da postoji direktna veza između zagađenog vazduha i korona virusa, gde se beleži gora situacija i podložnost populacije koja živi u zagađenoj sredini uticaja korona virusa.”
Dovoljno je alarmantan i podatak da više od 90 procenata stanovništva živi na mestima gde stepen zagađenosti vazduha premašuje propisane granice.
Srbija je prema podacima zvaničnih institucija za praćenje kvaliteta vazduha u proteklih nekoliko meseci redovno prelazila bezbedonosne granice koje je propisala Svetska zdravstvena organizacija, navodi se u tekstu sajta Klima 101.
O prekomernom zagađenju vazduha u Beogradu, ali i u ostalim gradovima, Pančevo, Smederevo, Kraljevo, Valjevo, Subotica, svedoči Izveštaj Agencije za zaštitu životne sredine iz 2018. godine. Kvalitet vazduha u ovim gradovima bio je III kategorije, što označava prekomerno zagađen vazduh i prekoračene granične vrednosti za jednu ili više zagađujućih materija.
Autor: Kevin Klein
Koji su izvori zagađenog vazduha?
Izvori zagađenja vazduha mogu biti prirodi i veštački. U prirodne spadaju pesak iz pustinja, vulkani, bakterije i kosmičke radijacije.
Naš region je pod dominantnim uticajem saharske prašine iz Severne Afrike i Bliskog Istoka, kao i vulkana u Južnoj Italiji (Etna i Vezuv), ističe naučna savetnica Dr Dragana Đorđević. „Ako smo već pod rizikom koji se ne može izbeći, onda bar sve ostale na koje možemo uticati moramo da svodimo na minimum. Rizici na koje se može uticati su pod kontrolom raznih interesnih grupa, koje ne žele da se odreknu svoje finansijske dobiti zarad zdravlja svih nas, pa i njih samih”, kako napominje u svom tekstu.
Vestački:
Velika ložišta
Najveći zagađivači vazduha su velika ložišta (termoelektrane, toplane, visoke peći u čeličanama…), sagorevanjem uglja za proizvodnju energije dolazi do velike emisije štetnih gasova. Iako je iz Ministarstva rudarstva i energetike saopšteno da Elektroprivreda Srbije i ostale energetske kompanije, „apsolutno postupaju u skladu sa merama koje su predviđenje NERP-om”, emisije prevazilaze dozvoljene standarde, navodi se u tekstu sajta Insajder. Alarmantan podatak je da se osam od deset termoelektrana na ugalj nalaze na području Zapadnog Balkana, dok termoelektrana Kostolac B od 2016. godine postaje najozloglašeniji zagađivač vazduha na evropskom kontinentu.
Saobraćaj
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, toksični izduvni gasovi od saobraćaja jedan su od glavnih krivaca za pojavu sve veće zagađenosti, naručito u velikim gradovima gde je upotreba automobila učestalija. Veliki problem je loša usklađenost gradskog i međugradskog prevoza te građani učestalije koriste svoje automobile. Takođe, Srbija godišnje uveze oko 120 000 polovnih automobila, sa euro3 motorom ili starijih od 14 godina. Ta vozila uklonjena su iz Evropske unije radi zaštite zdravlja i životne sredine.
Privatna ložišta
Individualna kućna ložišta i te kako doprinose lošem kvalitetu vazduha u zimskom periodu. Kvalitet vazduha u domaćinstvima koja koriste čvrsta goriva premašuju bezbedonosne granice i do 100 puta, što može ostaviti trajne posledice kako na članove porodice tako i na okolinu. Često se ovaj problem uzima kao vodeći kada se govori o zagađenju, međutim razlog je nepostojanje mreže daljinskog centralnog grejanja.
Poljoprivreda
Hemijska tretiranja određenih biljaka u cilju postizanja što bržeg krajnjeg proizvoda, upotreba raznih pesticida i đubriva, štetni su pre svega za čoveka koji konzumira taj proizvod, a u velikoj meri štete životnoj sredini. Veliki udeo metana u atmosferi razlog je neadekvatnog skladištenja životnjskih izlučevina u stočarstvu.
Deponije
U Srbiji postoji oko 1600 registrovanih deponija, dok tridesetak ispunjava sanitarne uslove za pravilno odlaganje i skladištenje otpada. Postoje sanitarne, nesanitarne i divlje deponije, 20 % komunalnog otpada završi uprvao na divljim deponijama. Usled neadekvatnog odlaganja otpada dolazi do zagađenja, kako zemljišta i vode tako i vazduha – čestim spaljivanjem otpada. Kako se navodi u tekstu BBC -a na srpskom, iz Agencije za zaštitu životne sredine navode da javna komunalna preduzeća odlažu otpad na barem 123 smetlišta, od kojih značajan broj ne ispunjava „ni minimum tehničkih standarda” i predviđeno je njihovo zatvaranje.
Izvor: REUTERS/Marko Đjurica
Šta je najveći uzrok zagađenja vazduha u Srbiji?
Prema poslednjem dostupnom izveštaju iz 2018. godine, Agencija za zaštitu životne sredine navela je da je najveći udeo PM10 čestica poticao iz toplana snage manje od 50 megavata i individualnih ložišta, čak 57% ovih čestica. Iz sektora industrije i poljoprivrede 13%, dok je drumski saobraćaj emitovao 6% suspendovanih PM čestica. Sličan je slučaj i sa PM2.5 česticama – više od dve trećine takozvane „sitne prašine” oslobađa se iz toplana i individualnih ložišta.
Iako nadležni organi neretko ističu kao razlog bolji standard i sve veći broj automobila na ulicama, prema pređašnjim podacima, reklo bi se da to nije glavni uzrok prekomernog zagađenja vazduha.
U cilju sprečavanja velike emisije štetnih gasova (sumpor-dioksida, azotnih oksida), zemlje Zapadnog Blakana potpisale su sporazum sa Energetskom zajednicom radi integracije energetskog tržišta Evropske unije sa svojim susedima. Rok za realizaciju bio je određen za 2018. godinu, međutim, koraci ka zdravim izvorima energije uveliko kasne. Kao cilj navode smanjenu upotreba uglja (dekarbonizaciju).
Međutim, Energetska zajednica je početkom ove godine pokrenula postupak protiv Srbije zbog nepotpune primene Direktive o velikim ložištima. U saopšenju se navodi da od 16 postojećih postrojenja, 9 ne ispunjava odredbe. Emisije prevazilaze dozvoljene standarde u termoelektranama: Nikola Tesla A i B, Kostolac A i B, termoelektrani-toplani Novi Sad, Energani Pančevo i postrojenju Atmosferska destilacija Naftne industrije Srbije.
Izvor: Getty Images
„Potrebno je pooštriti kontrolu i inspekcijski nadzor industrijskog zagađenja i zagađenja koja dolaze iz velikih energetskih postrojenja. Kasni se sa primenom Nacionalnog plana za smanjenje emisija iz velikih ložišta, tako da naše termoelektrane imaju visok nivo emisije štetnih materija – do 6 puta veći od dozvoljenog.” zaključuje Ognjan Pantić.
Podaci iz izveštaja „Hronično zagađenje vazduha’’ svedoče da su četiri srpske termoelektrane bile među deset glavnih zagađivača u Evropi po emisijama PM10 čestica sumpor-dioksida u 2016. godini.
Još jedan alarmantan podatak je da je naša zemlja na prvom mesto zemalja u Evropi po ukupnom zdravstvenom trošku koji je prouzrokovan zagađenim vazduhom, ( oko 1,6 milijardi evra), što je direktna posledica prekomernog zagađenja iz termoelektrana koje koriste ugalj.
Ono što je ključ za izlaz iz ove situacije jeste da nadležne institucije rade svoj posao u skladu sa zahtevima domaćeg zakonodavstva, pre svega Zakona o zaštiti vazduha, i primene mere sa kojima već uveliko kasne. Na Ministarstvu zaštite životne sredine je da usvoji državnu Strategiju zaštite vazduha, a na lokalnim samoupravama da usvoje Planove kvaliteta vazduha.
Često su građani „krivi” za prekomerno zagađen vazduh – upotrebom automobila, ložišta koja koriste čvrsta goriva, spaljivanjem poljoprivrednih površina – podaci govore suporotno i ukazuju na to da su najveći uzroci ove pojave zapravo gorepomenuta velika ložišta. Njihovo neadekvatno poslovanje i nepoštovanje propisanih standarda na koje su se obavezali sklapanjem ugovora sa Energetskom zajednicom, pitanje je za Vladu Srbije i nadzorno Ministarstvo. Ovo ne znači da smo mi kao građani nemoćni. Na nama je da našim interesovanjem i zalaganjem utičemo na brže rešavanje ovog problema, što bi poboljšalo kvalitet vazduha na dugoročnom planu.
„Srbiju očekuje usvajanje nacionalne strategije za borbu protiv klimatskih promena i Nacionalni energetsko klimatski plan (NECP), što je trenutno „vruć krompir“ jer je potrebno napraviti velike zaokrete kako bi štedeli energiju, uveli mere energetske efikasnosti, povećali proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i dekarbonizovali energetski sektor do 2050. godine.” zaključuje Nataša Đereg.
Dok isčekujemo usvajanje strategije i proces dekarbonizacije, hajde da učinimo ono je u našoj moći – vreme je da glasno pričamo o ovoj temi!
Naslovna fotografija: iStock image
Ja bih koristio taj fotokatalitici preciscivac vazduha ali ne znam kako da ga nabavom.Miki
Znamo da zagadjenost nastaje sve vecom zagadjenoscu vazduha, napretkom tehnike i tehnologije. Nismo ni svesni … koliko zagadjenost vazduha utice lose na nase celokuno zdravlje, uzimajuci u obzir da pored poznatih obolenja koje su uzrok smoga i zagadjenja, da takodje i demencija nastaje od posledica raznih zagadjenih cestica. Ali tu je na pro100 zdravo resenje fotokataliticki preciscivac vazduha koji je spas za nase ugrozeno zdravlje.