Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ! ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹

Shop    |    Podrži nas    |     Newsletter

Prvi maj na ulici

Dan solidarnosti i revolta

30. April 2025

Prvi maj, poznat i kao Međunarodni praznik rada, u Srbiji se poslednjih decenija obeležava na način koji više podseća na masovni piknik nego na protest. Dok sindikalna okupljanja i parole ostaju u drugom planu, dominiraju roštilji, izleti i zabava.

Prethodnih godina, Prvi maj je gotovo u potpunosti izgubio svoj politički naboj. Sindikati, sve slabiji i podeljeniji, organizovali su simbolične šetnje koje su retko privlačile pažnju javnosti.

U većini medija, fokus je bio na temama poput onih „gde roštiljati”, „kakvo će vreme biti”, ili „koliko će trajati gužve na izlazima iz gradova”. Takva depolitizacija Prvog maja nije slučajna – ona odražava dublju pasivizaciju društva u kojem su prava zamenjena snalažljivošću, a solidarnost individualizmom.

Retko ko se danas seti da je Prvi maj proistekao iz protesta u Čikagu 1886. godine, kada su radnici zahtevali osmočasovno radno vreme.

Na našim prostorima, obeležavanje Prvog maja počinje krajem 19. veka, pod uticajem evropskog radničkog pokreta. Prva proslava dogodila se 1893. godine u Beogradu i Kragujevcu, a već tada vlasti su bile sumnjičave prema okupljanjima radnika.

Tokom socijalističke Jugoslavije, Prvi maj je bio institucionalizovan i pretvoren u svečanost: mitinge, povorke, parade, ali i masovne izlete i „prvomajske uranke”. Iako je država time pokušala da kooptira radničku borbu, sindikati su bili masovni i barem nominalno povezani sa odlučivanjem. Padom socijalizma i tranzicijom 90-ih godina označen je kraj tog modela i početak praznovanja sa nedovoljnim učešćem politike.

Ipak, nešto se menja. Ovog Prvog maja, ulice postaju prostor borbe. A Prvi maj ponovo dobija svoje značenje. U tom kontekstu, studentski protesti koji su počeli u novembru 2024. godine donose izvestan preokret.

Uz studente je stalo i pet najvećih sindikalnih organizacija u Srbiji koje su najavile svoje učešće na prvomajskom protestu koji će biti održan ispred zgrade Vlade.

Na jučerašnjem sastanku, održanom na Pravnom fakultetu u Beogradu, u utorak, 29. aprila, predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije, Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost“, Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, Udruženih sindikata Srbije „Sloga“ i Konfederacije slobodnih sindikata razgovarali su sa studentima.

Uspostavljen je dogovor o uzajamnom poštovanju, boljoj koordinaciji i nastavku solidarne borbe. U zajedničkom saopštenju, sindikati su uputili poziv svim građanima da 1. maja prisustvom na protestu podrže i radničke i studentske zahteve koje smatraju potpuno opravdanim.

Da bi Prvi maj ponovo imao politički značaj, mora se vratiti svojoj suštini – ideji solidarnosti među različitim društvenim grupama. Zato neka ovaj Prvi maj protekne u znaku stvaranja savezništava među onima koji znaju da se prava ne dobijaju, već osvajaju.

Fotografije: Muzej Jugoslavije
Naslovna fotografija: Leksikon YU mitologije

Preporučeni tekstovi

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *