Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ! ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹

Shop    |    Podrži nas    |     Newsletter

Rekordna izdvajanja u budžetu za 2025. godinu namenjena vojsci

Vojsci i odbrani u 2025. godini iz budžeta sledi 261,8 milijardi dinara ili oko 2,2 milijarde evra

4. December 2024

Decembarska generacija vojnika primljena je na dobrovoljno služenje vojnog roka u Somboru, Valjevu i Leskovcu, saopšteno je u sredu, 3. decembra, iz Ministarstva odbrane. A znamo li šta se dešava sa uvođenjem obaveznog vojnog roka?

Prema pisanju portala Bloomberg Adria, budžet izdvojen za vojsku u 2025. godini je rekordan. Naime, on je uvećan više od četiri puta u odnosu na iznos iz rebalansa ovogodišnjeg budžeta, kada je iznosio oko 62 milijarde dinara. Vojsci i odbrani će tako u 2025. godini iz budžeta sledovati 261,8 milijardi dinara ili oko 2,2 milijarde evra, što je 2,53 odsto BDP-a.

Najznačajnija stavka u budžetu za sledeću godinu svakako je služenje vojnog roka koji će, kako je najavljeno, postati obavezan polovinom 2025. godine.

Podaci Oblakoderove ankete u kojoj su učestvovali mladi uzrasta od 18 do 30 godina (od kojih je 61,3% muškaraca), pokazuju da je 83,8% njih iskazalo negativan stav prema uvođenju obaveznog vojnog roka u Srbiji, dok je neutralan stav izrazilo 6,3% anketiranih.

Nešto manji procenat, odnosno, 75% ispitanika smatra da vojni rok u sadašnjoj političkoj situaciji nije potreban Srbiji, dok je 57,5% mišljenja da za jednu zemlju nije važno da ima vojsku zasnovanu na obaveznom vojnom roku.

Sličan je procenat i onih koji ne veruju da obavezni vojni rok jača patriotizam među mladima – njih 73,8%, dok 15% misli da delimično jača.

Na skali spremnosti mladih da služe vojni rok, ocenu 1 (nisu spremni uopšte) dalo je nešto više od polovine anketiranih, dok 67,5% smatra da je važno da vojni rok ostane na dobrovoljnoj osnovi.

Na pitanje da li bi obuka u vojsci bila korisna za njihov lični razvoj, 71,2% ispitanika odgovorilo je da ne bi, dok je 11,3% ispitanih reklo kako nije sigurno.

Samo 10% ispitanih izrazilo je stav da obavezan vojni rok ne bi uticao na njihovu profesionalnu karijeru ili obrazovanje, dok je većina preostalih odgovora glasila da bi uticao, i to negativno.

Veoma visok procenat, 72,5% anketiranih ocenili su spremnost naše vojske da organizuje adekvatan vojni rok ocenom 1, dok je 21,3% dalo ocenu 2.

U nastavku slede neki od odgovora učesnika u anketi na pitanje kakav je njihov opšti stav prema uvođenju obaveznog vojnog roka u Srbiji:

  • U savremenim ratnim prilikama u kojima dominiraju „bespilotna”, odnosno „neljudska” vojna sredstva, mesto jedino može pronaći profesionalna vojska. Rok u trajanju od 75 dana služi jedino da mladima oduzme vreme koje može biti dragoceno. Život je isuviše kratak da bi neko bio primoran da pere, čisti, riba, i u određenoj meri nauči kako da druge ljude liši njihovog života.
  • Treba da ostane na dobrovoljno osnovi. Država je nesposobna da organizuje dobro obuku, plus da materijalnog i na druge načine obezbedi ljudi koji za vreme obuke ne mogu da rade ili se brinu o porodici.
  • Smatram da je država bez vojske kao organizam bez leukocita. Iako mislim da neke odluke sadašnjih vlasti nisu dobre, kao i da vojska trenutno nije na nivou da obezbedi adekvatne uslove, svakako ću podržati ulaganje u ovu inicijativu. Verujem da rata ovde neće biti u skorije vreme, ali da se preventivne mere uvek moraju ispoštovati.
  • Da služim vojni rok za skoro fašističku državu koja batina ljude koje protestuju i krade svaku paru od naroda i aktivno diskriminiše protiv marginalizovane grupe čiji sam član? Malo sutra!
  • Vojni rok sam po sebi ne vidim kao potpuno lošu stvar, problem je to što je obavezan i samim time me brinu implikacije njegove obaveznosti. Ne želim da stigne ni do jednog novog rata u ovim prostorima, a i generalno i ne želim da se budi nacionalistički duh u mladima za koji nažalost mislim da se diže jače nego pre zbog ovog novog zakona.
  • Vode se time da ce vojni rok da „prevaspitava” momke, što je nadrealno i obmanjujuće. Bolje da država ulaže u to da mladima bude pristupačnija psihološka pomoć, pogotovo momcima, koji su mahom naučeni da ne pokazuju emocije i da budu „jaki” šta god im se dešavalo. To će im mnogo više značiti od vojnog roka od tri meseca.
  • Mislim da je svako napravljen za nešto drugo i da svako doprinosi na svoj način državi. Dajte profesionalnoj vojsci uslove i imaćete motivisane ljude. Ovako, samo terate mlade ljude da izadju iz svoje normale i rutine i stopirate im život kada bi za to vreme mogli da urade nešto drugo sa svojim zivotom.

S obzirom na trenutne izazove u Srbiji, čini se da ulaganje u obavezni vojni rok ne bi trebalo da bude prioritet u poređenju s gorućim pitanjima koja direktno utiču na život građana. Ekonomija, visoka nezaposlenost, loš kvalitet zdravstva i obrazovanja, kao i socijalna nejednakost, predstavljaju ozbiljne prepreke za opstanak i napredak mladih, koji traže bolje uslove za život, bolje obrazovne i radne prilike, kao i efikasniji pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama.

Preporučeni tekstovi

Zašto nas internet toliko umara? 

Zašto nas internet toliko umara? 

Sat vremena video-poziva i sat vremena doomscrollinga traju isto, ali našem nervnom sistemu ne znače isto. Šta se zapravo događa dok smo „samo malo“ na internetu?

Kada zdravstveni karton postane javan

Kada zdravstveni karton postane javan

Hakerski napadi na zdravstvene baze u Srbiji i u svetu pokazuju da se pitanje privatnosti ne odnosi samo na ono što delimo na internetu, već i koliko su bezbedni podaci koje čuvaju institucije

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *