ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Simbol Beograda - Avalski toranj ✹

Shop    |    Newsletter    |    Podrži nas

Zašto ukrašavamo jelku?

Prva novogodišnja jelka ukrašena je 1510. godine u gradu Rigi u Letoniji
Piše: Marija Milić

10. January 2023

Prva pomisao na Novu godinu, pored novogodišnje proslave i odmora je novogodišnja jelka, prekrivena svetlucavim lampicama, ukrasima raznih boja i, naravno, velikom zvezdom na vrhu. Za razliku od pripadnika katoličke veroispovesti, kod pravoslavnih Hrišćana se jelka više vezuje za Novu godinu, dok je kod katolika ova tradicija vezana za Božić, te je oni nazivaju i božićna jelka. Jelke se danas ukrašavaju nevezano za versku pripadnost, te i pripadnici ostalih veroispovesti, iako ne slave Božić, takođe ukrašavaju svoj dom za praznike, prevashodno za Novu godinu. Sredina decembra uglavnom je rezervisana za skidanje prašine sa velikih kutija za lampione i ukrašavanje jelke, ali ako pitate mališane, to mogu biti već prvi dani decembra – jer oni željno isčekuju taj svetlucavi simbol praznika. Nesumnjivo je da uz jelku u dom ulazi i praznična atmosfera, ali odakle potiče tradicija da u kući imamo okićenu jelku?

Kraljica Viktorija i njen suprug, princ Albert, bili su veliki obožavaoci Božića, stoga mnogi ljudi misle da je tradicija kićenja jelki počela od viktorijanskog perioda, u vreme kada je kraljica Viktorija bila na prestolu, od 1837. do 1901. godine. Kako je Viktorija bila veoma uticajna, 1848. godine Illustrated London News je objavio ilustraciju na kojoj su kraljica, princ Albert i njihova deca okupljeni oko božićne jelke. Za to doba, tako nešto je predstavljalo veliki iskorak koji je na neki način i doprineo popularizaciji jelke i proslave praznika, te je sa sigurnošću kraljica Viktorija ukrašavanje jelke za vreme praznika učinila trendom.

Međutim, tradicija kićenja jelke nastala je čak trista godina pre nego što je njeno popularizovanje započelo u Velikoj Britaniji, ali i u ostatku Evrope.

Prva novogodišnja čestitka

Kraljica Viktorija i princ Albert – Illustrated London News 1848

Letonija i Estonija se međusobno prepiru oko toga u kojoj od ovih država je okićena prva božićna jelka. Spomen-ploča koja se nalazi na jednom od trgova u Rigi, glavnom gradu Letonije, sadrži natpis koji glasi: „Prvo novogodišnje drvo u Rigi, 1510. godine”. Ploča je postavljena na mesto na kom je ukrašena prva jelka na svetu.

Sve je počelo od trgovačkih esnafa koji su iz raznih delova tadašnje Livonije (nekadašnja država na teritoriji Letonije, Litvanije i Estonije) donosili novogodišnja drvca na gradske trgove i kitili ih ručno izrađenim figurama, šarenim vrpcama i sušenim voćem. Verovalo se da drvo ima magičnu moć, koja je povezana sa setvom i uspešnim rodom u narednoj godini, te je možda to jedan od razloga zbog kog se jelka prvobitno ukrašavala voćem.

Ova tradicija se proširila na ostatak Evrope, a kasnije i sveta, ali deo običaja koji se nije preneo se odnosi na spaljivanje jelki nakon završenih praznika. 

Smatra se da su prve jelke koje su bile okićene skupocenim dekoracijama zasijale u Nemačkoj još krajem srednjeg veka. Nemci su ovaj običaj posvećivali Hristu, u čiju čast su palili svećice na drveću. Nakon praznovanja, voće sa jelke bi bilo podeljeno deci. U tekstu na sajtu RTS-a navodi se da su Nemci najzaslužniji za širenje ovog običaja u svetu, te da su vojnici već 1815. godine preneli ovaj običaj u Beč, a u 19. veku se raširio i preko okeana, sve do Rusije.

Francuska, ipak, ne posustaje u nadmetanju u tome ko je proširio ovaj običaj, pa tvrdi da je prva jelka zasijala upravo u pokrajini Alzas, još početkom sedamnaestog veka. Vojvotkinja od Orleansa je ovu tradiciju prenela u Pariz 1840. godine, i od tada, običaj se širi čitavom državom koja svake godine pred praznike ukrašava novogodišnja drvca, navodi se na sajtu Beoart House.

A kada se prvi put pojavljuje novogodišnja jelka u Srbiji?

Prve jelke u Srbiji su se pojavile sredinom devetnaestog veka, najpre u bogatim porodicama u Vojvodini, koje su ovaj običaj preuzele od poznanika i rođaka iz Austrije i Nemačke. Pre toga su se u prazničnom periodu kuće kitile zelenim grančicama, cvećem i voćem. Prva jelka na javnom mestu je zasijala u subotičkom obdaništu Lajoša Velđija 24. decembra 1859. godine, kada je stotine dece primilo simbolične novogodišnje poklončiće i pevalo novogodišnje pesme.

Jedna od prvih fotografija okićene jelke u Subotici / Izvor fotografije: Novosti

Razlog zašto se jele tradicionalno koriste je taj što su zimzelene, što znači da su i dalje svetlo zelene sa puno lišća – čak i tokom zime. Ova tradicija se, između ostalog, vezuje i za rođenje Isusa Hrista, te se, prema legendi, smatra da je oko pećine u kojoj je rođen Isus raslo zimzeleno drveće. Postoje brojne teorije o tome od kog običaja kićenje jelke zapravo vodi poreklo. Između ostalog se vezuju za simbolizam drveća u obredima pre pojave hrišćanstva, posebno za priču o Donarovom hrastu, stablu koje je drevno germansko pleme Hata smatralo svetim, kako navodi Nacionalna geografija.

Jelka kao simbol praznika već preko petsto godina igra važnu ulogu, a o tome govore i podaci da se u Americi godišnje proda i do 36 miliona jelki, dok taj broj na godišnjem nivou u Evropi dostiže čak 60 miliona prodatih jelki. S obzirom na to da se u Srbiji tradicionalno proslavlja i srpska Nova godina, jelke su sa sigurnošću okićene do polovine januara, a kod nekih možda čak i februara – u zavisnosti od toga koliko vam znači ovaj simbol ili vas, pak, mrzi da je otkitite. Svakako, svetlucave žaruljice i šareni ukrasi ne mogu da naškode, stoga, uživajte u svojoj okićenoj jelki dok god vama prija.

Preporučeni tekstovi

Zašto generalni štrajk?

Zašto generalni štrajk?

Studenti ne traže da ih tapšemo po ramenu, oni traže saveznike za zajedničku borbu koja će voditi ka korenitim promenama u Srbiji

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *