Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ! ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹

Shop    |    Podrži nas    |     Newsletter

Veliki filmovi koji su danas baš teški za gledanje

Neki filmovi su ostarili kao dobro vino, a neki kao mleko - mi se danas bavimo ovim drugim

28. July 2023

Realno, došli smo do onog stadijuma u evoluciji čoveka da je sve loše ostarilo i da niko ne želi da se seća kakav je bio pre. Počev od nas samih, i svih onih stvari koje smo rekli i uradili nekad iz neznanja ili gluposti. Pa, šta onda tek da očekujemo od filmova, koje su (po nekom difoltu) pravili oni bezobrazniji, provokativniji, i, ponavljam ovu reč – gluplji od nas samih.

Naravno, današnje vreme, nekad namerno, nekad ne, ne želi da pruži kontekst u kom su neki filmovi snimani i kada je nešto, nažalost, bilo uobičajeno i nije se gledalo na to kao na red flag. Tako da, ako imate problem sa Taksistom, Danom mrmota ili Briljantinom, malo je i problem u vama, isto koliko i sa tim filmovima. Ili možemo sve lepo da oteramo u mesto gde sunce ne sija i proglasimo celu istoriju filma za rasističku, mizoginu i zlostavljačku, podvučemo crtu, pa krenemo od nule.

Ipak, na ovoj listi dotaći ćemo se naslova kojima je baš teško naći to jedno ali koje bi trebalo da ih spasi i opravda i koji su zaista loše ostarili, a pritom su ostavili dubok trag u istoriji fima. Dobro, većina njih. Neki su tu jer me samo nerviraju.

Birth of the Nation

Čak i ako slučajno niste čuli za ovaj film, verovatno ne postoji ostvarenje koje je gore ostarilo od ovog u istoriji filma. Kada je izašao, ovaj vestern o stvaranju američke države se smatrao remek-delom u smislu performansa, akcionih sekvenci i načina snimanja filma generalno. Dejvid V. Grifit, reditelj filma, bio je verovatno najugledniji filmski stvaralac te epohe. Ali… KKK su dobri momci, i ovo je u suštini najrasističkiji film svih vremena. Mnogi istoričari pripisuju uzdizanje novog doba Kju Kluks Klana upravo ovom filmu. Iz filma je čak preuzeto i spaljivanje krstova koje su ovi užasni momci kasnije praktikovali sve više. Život koji imitira umetnost koja imitira život.

Triumph of the Will

Kad smo već kod tih filmova koje realno niko nije gledao, ali se pravimo da znamo sve o njima jer su bitni za filmsku umetnost. Do svoje smrti, rediteljka Leni Rifenštal je insistirala da ona nije nacista; ona je „samo” snimila najpoznatiju propagandu o njima ikada zamišljenu. Činjenica da njen magnum opus prikazuje Hitlera u punom fašističkom cvatu na Nirnberškom mitingu 1934. dovoljna je da se njen sadržaj kvalifikuje kao apsolutno odvratan. U Nemačkoj su projekcije još uvek zabranjene. Međutim, ovakva veština snimanja marševa u dokumentarnom filmu nije viđena do tada. Estetika, osećaj za ritam i rad kamere, napravili su revoluciju u tehnološkom smislu, ali i učestvovali u službi ideološkog zla. Što reče Rodžer Ibert, jedan od najpozantijih filmskih kritičara svih vremena: „Bilo je i drugih dokumentaraca pravljenih od nacista za naciste, ali se njih niko ne seća. Nisu bili ovako dobri”.

Diznijevi crtaći

Istorija Diznijevih crtanih filmova je istorija pokretnih crteža koji su loše ostarili, gurajući sve one najprimitivnije rasne stereotipe. Nisam mogao da se odlučim samo za jedan, jer ih zaista toliko ima. Od vrana u Dambu koje su pravljene kao da su crnci, zamišljeni u tridesetim godinama prošlog veka, preko Petra Pana i lošeg portretisanja Indijanaca, do filma Song of the South, koji je jedini film Dizni produkcije koji ne može da se nađe na njihovom striming servisu. On govori o starom robu koji, i kad je ropstvo gotovo, srećno radi na imanju svog starog gospodara. Film je bio proglašen za rasistički kad je izašao, a izašao je, pa pazi sad, 1946. godine. Naravno, imamo i sve one Uspavana lepotica i Snežana i sedam patuljaka poljupce koji nisu imali saglasnost. Ali bajke treba smestiti u taj neki bajkoviti kontekst. Valjda.

Breakfast at Tiffany’s

Doručak kod Tifanija je možda jedan od najreferentnijih filmova u pop kulturi.  Čak i oni koji nisu odrastali tokom 60-ih, često su glumicu Odri Hepbern (ili njen lik u filmu, Holi Golajtli), svojatali kao svoju ikonu stila. I svaki put kada biste seli danas da gledate ovaj zaista lep i romantičan film, iznenadili biste se kad naletite na lik Juniošija kojeg je tumačio Miki Runi. Čuveni američki glumac je zalepio kapke za slepoočnice, nabacio užasan akcenat i glumio Japanca. Možda nama na ovim prostorima to nije mnogo značilo i nismo obraćali pažnju, ali ovo je oduvek bio veliki skandal na ivici hate crime incidenta. Nikome nije jasno što je ovaj lik morao da bude Azijat, ali svakako mu ne pomaže danas kad se ovaj film polako, ali sigurno, gura pod tepih.

Sixteen Candles

Ovaj film je jedan od kamena temeljaca modernog coming of age filma, sa jakim ženskim likom koji tumači Moli Ringvold. Priča prati život devojke Sam koja fura neki svoj fazon. Ona se nada da će njen 16. rođendan započeti novo poglavlje u njenom životu, ali rođendan je zaboravljen i zasenjen venčanjem njene starije sestre. Film i dalje mnogi obožavaju, ali postoji pregršt momenata koji jednostavno nisu dobro promišljeni. Scena u kojoj jedan lik prvo nadrogira devojku, a posle je prepusti drugom da radi šta hoće s njom… ne može stvarno, čak ni u naletu hormonski pojačanih američkih komedija osamdesetih, da se opravda danas. Plus, u filmu imamo već standardni rasizam i maltretiranje azijatskih likova.

Last Tango in Paris

U vreme njegovog objavljivanja, kontroverze oko ove erotske drame Bernarda Bertolučija uglavnom su bile na ekranu. Njegova perverzna erotika skandalizovala je publiku koja nije navikla da vidi tako iskrene prikaze dinamike seksualne moći u okviru art filma. Ako ga niste gledali, verovatno znate za korišćenja putera kao lubrikanta u gruboj sceni između Branda i Marije Šnajder. Nekoliko godina pre njene smrti 2011, Šnajder je tvrdila da je Bertoluči nije unapred obavestio o tome dokle će scena ići i rekla je da se zbog tog iskustva osećala silovano, što je manje-više reditelj potvrdio pričom da je hteo da izazove reakciju frustracije i besa kod glumice. Zbog cele te priče, vi danas, kad gledate ovu scenu seksa, ne možete da se otmete činjenici da gledate stvarno silovanje osobe na filmu, i tu stvarno ovaj film prelazi sve granice.

She’s All That

Rekao sam na početku teksta da nisu svi filmovi ostavili veliki trag u istoriji filma. Neki su tu samo da nas iznerviraju. To je upravo ovaj, koji uzimamo kao primer kad pričamo o onom klasičnom šablonu romantičnih komedija dvadesetog veka, u kojima je dovoljno da devojka skine naočare i postane najlepša žena koja hoda maturom. Zapleta se sećate, od neatraktivne devojke mora da nastane mis mature, a Fredi Princ Junior se zaljubljuje u Rejčel Cicu Li Kuk. Ovakvih filmova na temu ružnog pačeta ima i previše u svetu teen komedija i drama da je zaista prevršilo svaku meru i drago nam je da se ova vrsta filmova i zapleta sve više izvrće ruglu.

Utisak koji nije na listi

Mogli smo da stavimo ovde i Prohujalo s vihorom, gledajući da cela priča dolazi iz perspektive američkog juga i vlasnika robova, ali likovi su mimo toga dosta univerzalnije postavljeni i, jednostavno, dovoljno je da disclaimer pre filma objasni da se film snimao u neko drugo vreme. A i pitajte vašu mamu ili babu kako je ostarilo Prohujalo sa vihorom i čućete samo reči hvale. 

Tagovi:

Preporučeni tekstovi

U raljama kapitala

U raljama kapitala

Izdvajamo filmove sa predstojećeg PAFF-a koji postavljaju pitanje kako živeti, raditi i ostati svoj u svetu u kojem je sve teže pobeći od logike kapitala

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *