Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ! ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹

Shop    |    Podrži nas    |     Newsletter

Oblakoderov vodič kroz DOK

Filmovi koje ne treba propustiti

23. February 2026

Već osam godina, Međunarodni festival dokumentarnog filma DOK pozicionira Beograd kao važno mesto susreta sa najrelevantnijim tokovima savremenih dokumentaraca – na preseku ličnog i političkog, istorije i sadašnjosti, intime i globalnih potresa. Ovogodišnje izdanje biće održano od 26. februara do 1. marta, a program donosi najnovija ostvarenja, sa posebnim fokusom na premijere u Srbiji, dok takmičarska selekcija Enter DOK predstavlja debitantske filmove novih autorskih glasova, uz Nagradu publike i Nagradu žirija publike.

U nastavku sledi Oblakoderov vodič kroz filmove koje ne treba propustiti na ovogodišnjem DOK-u.

ORWELL: 2+2=5, Raul Pek

Film koji u četvrtak, 26. februara otvara DOK #8 vraća nas Džordžu Orvelu – ali ne kao piscu iz lektire, već kao savremeniku. Raul Pek secira poslednje mesece Orvelovog života i genezu romana „1984“, razlažući pojmove poput dvomisli, zločina misli i novogovora u kontekstu današnjih autoritarnih režima.

Kroz arhivske materijale i savremene snimke globalnih konflikata, film postavlja neprijatno pitanje: da li smo već u svetu o kojem je Orvel pisao?

NAŠA ZEMLJA, Lukrecija Martel

Ubistvo starosedelačkog vođe Havijera Čokobara u Argentini 2009. godine postaje polazna tačka za širu priču o kolonijalnom nasleđu i borbi za zemlju. Film kombinuje glasove zajednice i sudske procese, stvarajući snažan dokument o sistemskoj nepravdi koja traje generacijama. Martel, prepoznatljiva po preciznom i politički osetljivom filmskom jeziku, gradi delo koje je istovremeno intimno i istorijsko – i koje podseća da kolonijalizam nije prošlost, već proces koji i dalje traje.

ROBERTO ROSELINI: VIŠE OD ŽIVOTA, Rafaelo Bruneti, Ilarija de Laurentis, Andrea Paolo Masara

Godina je 1956. Roberto Roselini prolazi kroz ličnu i profesionalnu krizu. Poziv indijskog premijera Džavaharlala Nehrua postaje prilika za novi početak. Film prati reditelja u potrazi za kreativnim preporodom, ali i dubljim razumevanjem sveta izvan Evrope. Ovo nije klasična biografija, već portret umetnika u tranziciji – između slave, sumnje i potrebe za novim pogledom.

OKUPANI SUNCEM, Micko Boanerdžes

Dok Indonezija bruji u predizbornoj groznici, jedno selo kao da živi u paralelnoj realnosti. Reditelj se vraća baki i deki, posmatrajući koliko malo političke turbulencije utiču na spor, gotovo meditativan ritam ruralnog života. Film je tih, ali precizan komentar o distanci između velikih političkih narativa i svakodnevice običnih ljudi.

ANTONIO FLORES, Isaki Lakvesta, Elena Molina

Antonio Flores je dokumentarni film koji prati putovanje jedne ćerke u potrazi za sećanjem na svog oca, legendarnog muzičara, koji je iznenada preminuo kada je ona imala osam godina. On je imao 33 godine i upravo se afirmisao kao umetnik sa masovnim uspehom. Alba je bila devojčica koja je lepo pevala i nasledila je od oca talenat za muziku. Međutim, nakon njegove smrti, uprkos upornosti velikog dela porodice, nikada više nije mogla da peva. Kada je Alba, sada poznata glumica, napunila 33 godine, organizovala je posebnu proslavu: morala je da zamoli oca za dozvolu da postane starija od njega, da nastavi da ga nadživljava. Taj trenutak označio je prekretnicu. Alba je odlučila da razgovara sa porodicom o svemu o čemu se, iz poštovanja prema tuzi drugih, nikada nisu usudili da govore. Kao deo omaža svom ocu, ćerka će se usuditi da javno otpeva pesme koje je njen otac komponovao za nju – pesme koje su otpevale milioni ljudi.

Tagovi:

Preporučeni tekstovi

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *