fbpx
ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹

Zavirite u Paradajz Radio

Razgovarali smo sa Maximom Zaitsevim - osnivačem Paradajz Radija
Piše: Marija Milić

8. March 2024

Nedavno se u Beogradu u ulici Jug Bogdanova 17a otvorio novi prostor sa zanimljivim imenom koje je bilo teško ne primetiti. Paradajz Radio naziv je mesta koje je osnovao Maxim Zaitsev nakon što je prvi put stigao u Beograd i ušao u market, u deo gde se prodaje povrće u supermarketu. Kako se Maxim dugo godina bavi DJ-ingom i promocijom muzičkih događaja, poželeo je da Paradajz bude prostor za druženje, gde i potpuni amateri sa zanimljivim muzičkim ukusom mogu da se oprobaju za DJ pultom. Tako se od sredine novembra prošle godine na mestu nekadašnjeg Erotic shop-a sada nalazi prostor koji okuplja ljubitelje dobre muzike ili takozvane diggers-e.

Pored Paradajza, tu je i Krastavac, drugi deo prostora, koji se nalazi u prizemlju i predstavlja platformu za pop-up događaje. U Krastavcu je do sada organizovano nekoliko izložbi mladih lokalnih umetnika, a Maxim nam otkriva da se tek pripremaju za letnju sezonu.

Kako bismo se upoznali sa konceptom Paradajz Radija razgovarali smo sa Maximom o tome kako je došao na ideju da osnuje prostor, koji su izazovi sa kojima se susreće i šta nas sve novo očekuje u prostoru.

Maxim Zaitsev / Foto: Privatna arhiva

Kako je došlo do toga da osnujete Paradajz Radio?

Maxim Zaitsev: U proteklih nekoliko godina, moja supruga i ja stalno smo se selili sa mesta na mesto. Živeli smo u četiri države dok nismo stigli u Srbiju, gde smo se zaista osetili kao kod kuće. Odlučili smo da ostanemo ovde, iznajmili smo kuću, a ja sam počeo da tražim radni prostor.

Zašto baš Paradajz, kako je došlo do tog naziva?

Naziv mi je prirodno došao kada sam prvi put stigao u Beograd i ušao u market, u deo gde se prodaje povrće u supermarketu.

Kako ste pronašli prostor, da li postoji razlog zbog čega se Paradajz nalazi baš na ovoj lokaciji?

Ovo mesto sam pronašao dok još nisam poznavao grad i njegove delove. Tražio sam mesto u centru grada na nekonvencionalnoj lokaciji. Prvo sam želeo da iznajmim drugo mesto, ali sam onda otkrio Zeleni Venac i zaljubio se u nekadašnji Erotic shop koji je bio na lokaciji pre Paradajza. Generalno, Zeleni Venac postao mi je drugi dom. Sve što se događa oko Paradajza i Zelenog Venca je kao pravi film. Sama lokacija je vrlo neobična i tu možete pronaći sve. Tu je pijaca, kineska hrana, crkvena prodavnica, okretnica autobusa i još puno drugih stvari skrivenih u dvorištima. Svaki dan je neprekidna avantura.

Šta vam je bilo najvažnije kada ste razmišljali o otvaranju jednog mesta, da li je na samom početku postojao jasan koncept?

Kada smo živeli u Sankt Peterburgu, oko kluba Yzeech imali smo živahnu umetničku zajednicu. Tokom izgradnje Изичa, pandemija je bila u početnoj fazi i organizovanje žurki nije bilo dozvoljeno u tom periodu. Kao odgovor na to, odlučili smo da stvorimo nešto novo. Razvili smo jedinstveni format okupljanja u klubu i tako namerno uključivali publiku u razne nekonvencionalne aktivnosti. Umesto tehno žurki, transformirali smo prostor u umetnički centar sa pozorišnim predstavama, koncertima, šatorskim predstavama… Takođe, organizirali smo poseban čajni salon sa biljarom. Magija se odvijala na svakom koraku, tako da je Paradajz zapravo brat Изичa i svojevrsni nastavak njegovih tradicija. Jednostavno, tako je zato što je oba mesta osmislila ista osoba.

Upoznajte nas sa ekipom koja stoji iza Paradajz Radija, da li je u pitanju one man show ili je ipak uključeno više ljudi?

Moji prijatelji mi mnogo pomažu. Irena, Ivan, Danijel, Vladislav, Edvin, Miša, Marija, Gleb, Aleksej, Jura i svima koji nam pomažu želim da zahvalim.

Imali smo sreću da Ivan, glavni barmen iz Изичa, živi u Beogradu, tako da je Paradajz okupilo našu porodicu na nov način, sve tako i funkcioniše, sve radimo zajedno.

Takođe, zanimljivo je to što imamo tri muzička producenta koji rade sa nama. Werfol je nedavno najavio neverovatan album. Leshutler koji je osnovao svoj lejbl, Cyberjit pomaže u izradi programa i još mnogo toga. Ssnnffllvvrr vešto improvizuje na bilo kom instrumentu koji mu naiđe tokom džemova MMM benda, koji je osnovao u Paradajzu sa Mariivrtom i Dechkevich. Ovo su najtalentovaniji ljudi koje sam sreo poslednjih godina. Sa njima je uvek zabavno. Dechkevich je, inspirisan našom nedavnom žurkom na roštilju, napisao himnu za ćevap. Eto, tako mi živimo.

Imamo i omiljenog učenika Gleba i novog člana porodice Edvina. Momci nam pomažu u svemu i uče nas srpski. Irena fotografiše i bustuje nam energiju, a ja stalno smišljam razne gluposti.

Uz Paradajz uvek ide i Krastavac, koji ste otvorili na prvom spratu. Po čemu se oni razlikuju?

Prvobitno smo iznajmili samo gornji sprat, koji smo nazvali Paradajz. Dok smo ga renovirali, primetio sam da postoji još jedan prostor ispod, gde je živela jedna žena. Vremenom su me komšije obavestile da se iselila, a ja sam ubrzo pronašao kontakt vlasnika kako bih iznajmio i taj prostor. Budući da je gornji sprat već bio nazvan po crvenom paradajzu, šaljivo smo nazvali donji sprat po povrću koje nezaobilazno izde uz paradajz – tako je nastao Krastavac.

Sada je Paradajz kafić koji radi radnim danima i vikendom, dok Krastavac služi kao platforma za pop-up događaje. Kao što su nas jednom nazvali u objavi za izložbu Teodore Nešković – KC Krastavac. Možda je to upravo to. U Krastavcu se vikendom i povremeno održavaju izložbe i događaji.

„Zajednica muzičkih štrebera” – tako ste prvobitno opisali ovo mesto, približite nam šta to predstavlja?

Kao stranac, nisam mnogo upoznat sa srpskim umetnicima. Stoga sam, pre nego što sam pokrenuo Paradajz, objavio post – otvoreni poziv u kome sam tražio pojedince koji dele slična razmišljanja. S obzirom na to da je naš prostor vrlo mali, muzika ne bi trebalo da bude ona koja se pušta za velike prostore. Zato sam tražio prijatelje koji vole muziku, ali ne moraju nužno da imaju iskustvo ili nastupaju u noćnim klubovima.

Tom prilikom tražio si takozvane diggers-e, približi nam ko su oni?

To je generalno pojam za sve one koji vole da prikupljaju muziku, koji kopaju dublje od onoga što je na površini.

Vaš koncept je veoma specifičan, okupljate ljude koji sakupljaju i slušaju zanimljivu muziku i pružite im prostor da je podele sa drugima. Takođe, ne postoje granice kada je u pitanju poznavanje korišćenja DJ opreme, te je stvar prilagođena i potpunim amaterima. Da li ste uočili da nedostaje prostora i za ljubitelje muzike koji nisu iz te branše ili je razlog za to nešto drugačiji?

Možda se sve savršeno poklopilo. Već 15 godina sam DJ i promoter raznih događaja. Često ljudi koji žele da postanu DJ-evi sanjaju o tome da postanu zvezde i nastupaju na velikim festivalima. Često se fokusiraju ne na samu muziku, već na pažnju koju će dobiti od publike. Za mene je mnogo zanimljivije raditi sa onima koji stalno otkrivaju nešto novo za sebe.

Enterijer je posebno zanimljiv, šta je bila inspiracija?

Zidove smo oslikali zajedno sa prijateljima, a boju sam pronašao preko palete koja je slučajno imala boju nazvanu Paradajz. Nameštaj smo našli na oglasima, nešto su nam poklanjali gosti, a slike sam pozajmio iz kuće u kojoj živimo. Zapravo, enterijer još uvek nije potpuno završen, pa će svaki vikend Paradajz izgledati malo bolje i drugačije.

Pored muzičkog programa, organizujete i izložbe. Kako usklađujete oba aspekta?

Muzika i izložbe u našem slučaju uopšte se ne sukobljavaju. Sve se događa neočekivano. Organizovali smo izložbe jer smo upoznali divne umetnike koji su došli da posete naš prostor. Sve se dešavalo poprilično spontano.

Zanimljivo je da jednim delom komunicirate i preko Telegram grupe, da li je razlog za to želja da se okupi svojevrsna zajednica ljudi i stvori jedna vrsta prisnije atmosfere ili je u pitanju nešto drugo?

Imali smo Telegram kanal u Изичu, pa sam napravio jedan i za Paradajz. Samo je jako praktično.

Koliko je izazovno voditi jedno ovakvo mesto i iz vikenda u vikend organizovati nove aktivnosti?

U početnim fazama nije bilo lako jer sam se nedavno preselio u Srbiju, ali smo već izgradili malu zajednicu i svaki dan upoznajemo nove ljude. Broj zanimljivih događaja raste. Nedavno smo, takođe, osmislili zabavu uz roštilj. Jednom mesečno svi zajedno idemo u park kao grupa da se odmaknemo od svakodnevice zajedno sa našim gostima.

Foto: Dunja Nikitović

Koje su tri stvari koje svako ko želi da poseti Paradajz ili Krastavac treba da zna ili ponese sa sobom?

Samo dobre vibracije.

Šta nas sve očekuje u narednom periodu?

Pripremamo se za letnju sezonu, planiramo da u vrtu zasadimo krastavac i paradajz, takođe, još ćemo srediti obe prostorije. Kupili smo novi aparat za kafu, zvučni sistem za gornji sprat, takođe, renoviramo Krastavac, dodaćemo potpuno opremljeni bar, a uz to pravimo i program za vikend razonodu i planiramo da dodamo hranu na naš meni.

Nećemo još otkriti ceo program, za sada planiramo da pronađemo način za samo mesec dana unapred. Otvoreni smo za sve novo, posebno za čudna i neobična rešenja. Svi ste dobrodošli sa idejama!

Fotografije: Irene Lapin

Preporučeni tekstovi

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *