Razmišljajući o protekloj deceniji i kapitalnim promenama na društvenom i političkom planu koje su se tokom poslednjih deset godina odigrale, što na globalnom to i na lokalnom nivou, istoričari svake vrste zasigurno će imati mnogo posla oko kanonizovanja događaja između 2010. i 2020. godine. Rastuća fašizacija društva i jačanje desničarskih ideja, neoliberalni kapitalizam, predsednički izbori u SAD, Bregzit, migrantska kriza, islamofobija i ksenofobija sa jedne strane, te politike identiteta, pre svega rodnih i seksualnih, ekološki i aktivizam svake druge vrste sa druge strane odrazili su se podjednako na modu, modne trendove i odevnu praksu koliko i na svaki drugi aspekt društva u celini. Za istoriju i teoriju mode, decenija iza nas je naročito intrigantna i važna, jer moda i odevanje nisu samo pasivno pretrpeli pomenute promene, već su ih neretko i aktivno diktirali. Tokom poslednjih nekoliko godina, više nego nikad u istoriji moda postaje dominantni vizuelni jezik kojim se manifestuju i struktuiraju različite ideje, bile one pozitivne ili negativne. Tako sami modni trendovi i ono što ih čini – materijalni odevni i modni predmeti i način njihovog nošenja odnosno izražavanja putem istih – postaju determinatori društvenog ustrojstva ili njegove destabilizacije.
Upravo zbog toga, umesto klasične liste koja bi od 10. do 1. mesta izdvojila određene trendove ili modne i odevne predmete koji su obeležili takozvane „desete“, oformio sam mini alfabet od 10 modnih fenomena za koje kao istoričar mode smatram da će svakako ući u kanon istorije mode za period od 2010. do 2020. godine.
A – Autentičnost
Kao odgovor na Diorov plagijarizam (više o tome pod K) i kulturnu aproprijaciju platforma La Blouse Roumaine / Rumunska bluza pokrenula je kampanju Give Credit. Kampanja nastoji da utiče na prevashodno zapadne modne kuće da pravično navedu izvore svoje inspiracije i pomognu nerazvijenim zajednicama na čijim idejama se bogate.
Rumunsku bluzu tako, zbog svoje specifičnosti i značaja za naše podneblje te istoriju svetske mode, proglašavam simbolom modne autentičnosti decenije iza nas.
B – Basic Bitch
Helanke ili farke do članaka, brendirane patike ili Uggsice, bluza, košulja ili džemper iz Zare ili H&M-a, ešarpa, iPhone (po mogućstvu roze), Michael Kors tašna i čaša sa napitkom iz Starbucksa – to su elementi koji definišu Basic Bitch look, koji je portal Business of Fashion proglasio za izgled koji je vladao decenijom. Zaista se čini da je svaka sredina iznedrila svoju verziju Basic Bitch modnog fenomena, bilo da ona nosi Adidas, Nike, Zaru, ili Uggs. Bilo da je ona Beograđanka ili Njujorčanka.
Ipak, ako moram da se odlučim za jednu Basic Bitch stvar iz prethodne decenije (koju ne bih želeo više da vidim ni u jednoj deceniji), to su svakako Uggs čizme.
D – Desničari
Radikalni desničarski, antihumani diskursi uvek su imali posebno mesto u odevnoj praksi, jer je odeća često korišćena kao opresivni alat kojim se manifestuje superiornost i zloupotrebljavaju moć i privilegija. Više nego ikad prethodna decenija donela je revitalizaciju fašizacije društva, koja može da se sumira jednim jedinim odevnim predmetom.
Kačketom izborne kampanje Donalda Trampa, „Make America Great Again.“
F – #fuckfur
Šta nije jasno?
I – Identitet
Politike identiteta i njihova fluidnost neminovno su ušle i u svet mode, koliko god da se svet mode istima opire. Pluralitet nacionalnih, seksualnih, etničkih, rasnih, rodnih, religijskih, telesnih identiteta bogatstvo je koje moramo slaviti, naročito kroz modu. Čak je i Meriam Webster rečnik za reč godine iza nas odabrao ličnu zamenicu „Oni“ koja referiše na rodnu nebinarnost. Videli smo neslavan (i zaslužen) kraj čuvenih Victoria’s Secret revija usled tvrdoglavosti brenda da se ne prilagodi htenjima savremenog trenutka. Poslednjih godina svedočimo i mnogim kontroverznim zabranama objavljivanja identiteta kroz modu i odevne predmete.
Zbog kontroverznosti koje izaziva i na zapadu i na istoku, kao odevni predmet koji je obeležio politike identiteta u minuloj dekadi biram islamski veo.
K – Kulturna aproprijacija
Svetu mode plagiranje, često branjeno kao omaž ili inspiracija, nažalost nije strano. Poslednja decenija obeležena je famoznim terminom kulturne aproprijacije – preuzimanja kulturnih kodova kultura često smatranih minornim i inferiornim, inkorporiranje tih kodova u mejnstrim kapitalistički kulturni diskurs ali bez navođenja njihovog porekla, upravo zbog nevidljivosti kultura koje bivaju pokradene. Svaki plagijator je mali, bez obzira na veliko ime iza sebe.
Upravo zbog toga za modnog plagijatora odnosno akt kulturne aproprijacije decenije proglašavam modnu kuću Dior, zbog zloupotrebe narodnih nošnji odnosno rumunske bluze zajednice Bihor.
L – Lumbersexual
Ne brinite se, nisam seksista a ni šovinista. I muškarci su ponudili svoj odgovor na Basic Bitch –drvoseču, onodno lumberseksualca. Aproprirajući severnoameričke šumare i drvoseče te homoseksualnu subkulturu medveda (bears, odnosno krupniji, bradati gejevi koji prevashodno nose karirano) muškarci su, ugroženi feminiziranošću metroseksualca i androginošću hipstera stvorili lumberseksualca.
On svoje preparate za negu brade ne kupuje u Liliju ili DM-u, već kod svog ličnog berbera na Dorćolu. Nosi cipele, kapu koja ne prekriva uši kako bi se video taj fenomenalni prelaz od zulufa ka bradi, a farke obavezno podvrne. Naravno, samo Apple proizvodi i kraft pivo. On je IT stručnjak i ima svoj start-up. Javno prezire božićne lampice za bradu a potajno želi da okači fotku sa njima na svoj Insta. Ne znamo da li je gej ili strejt.
Lumberseksualac je niko i ništa bez svoje brade pa zato upravo biram bradu kao simbol koji je doprineo pozicioniranju lumberseksualca kao jednog od deset modnih trendova nakon 2010. godine.
N – No make-up / Natural look
Alicia Keys razbila je „glass ceiling“ kada je 2016. javno istupila sa odlukom da se više neće šminkati, a onda se pojavila sijajući, sasvim prirodna, na dodeli Grammy nagrada 2018. godine bez šminke. Poznate ličnosti itekako imaju moć i privilegiju da diktiraju ideje, stavove, trendove, a Alicia je svoju moć iskoristila pametno. Natural look pokret dobio je svoje pristalice među brojnim ženama koje su odlučile da ne koriste šminku, ne nose brushalter, ili ne briju noge i pazuhe. I to je sasvim u redu. Naravno, u korenu ovog pokreta leži naše pravo na izbor. Naša tela su samo naša stvar. Ne dozvolite da vas bilo ko ubedi u suprotno, bilo da se radi o abortusu ili kojoj kili viška.
Neka accidental fashion icon odnosno slučajna modna ikona u prethodnoj deceniji stoga bude Alicia Keys!
O – Održivost
Modna industrija jedan je od vodećih zagađivača planete, što je naročito dospelo u fokus kroz delovanje grupe Extinction Rebellion i mlade Grete Thunberg. Poznata je mantra britanske kreatorke Vivienne Westwood „Kupujte manje, birajte pažljivo, potrudite se da potraje.“ I mama mode, Anna Wintour nedavno je izjavila da odeću treba voleti i darivati je drugima te generacijski prenositi. Teoretičari koji se bave ekonomskim aspektima mode sve više akcentuju primat koji lokalno zanatstvo, second hand odeća, i smanjivanje otpada preuzimaju nad brzom i visokom modom. Dakle, ako baš ne morate, „ne hranite čudovište“.
Pošto imamo samo jednu planetu koju gušimo, palimo i davimo, kao odevni predmet odnosno aksesoar koji simboliše bitku za očuvanje planete u protekloj i u predstojećoj deceniji, biram njegovo veličanstvo – platneni ceger.
P – Pobuna
Iako je aktivizam oduvek neizostavno značio i nošenje određenih predmeta na određen način zarad promovisanja izvesne društvenopolitičke ideje za koju se zalaže, poslednjih nekoliko godina svedoci smo kodiranja odevnih i modnih predmeta kao glavnih nosilaca aktivističke ideje. Od američkih ružičastih pussy kapa i francuskih žutih prsluka (oba predmeta našla su svoj put i do muzejskih kolekcija) pa do feminističkih ljubičastih kecelja, globalnog Me Too pokreta i NDM BGD bedževa, „nošenje“ aktivizma ušlo je u trend , čime je aktivizam postao modni trend sam po sebi.
Zbog uticaja koji je izvršio na osnaživanje građanske pobune, solidarnosti te suprostravljanja neoliberalnim elitama, za aktivistički modni predmet decenije biram žuti prsluk.
Autor teksta: Stefan Žarić, istoričar mode
0 Comments