Nekada napušten i neadekvatno iskorišćen prostor prerastao je u umetnički i društveni – jedinstvenu Uličnu galeriju. Danas ovaj izložbeni prostor daje priliku alternativnim umetnicima kojima je važna sloboda i svestranost da prikažu svoje umeničke radove, performanse ili da održe svirku. Oživljen umetničkom kreativnošću dobio je novu funkciju. Umetnici su dobili novi prostor za izlaganje, a građani novi centar kulture dostupan svima.

Otvaranje izložbe Vanje Seferović
Važno je napomenuti da je Ulična galerija 2014. bila kandidovana za najbolji javni prostor u Evropi, u užoj konkurenciji sa javnim prostorima u Barseloni, Berlinu i Amsterdamu. Sam projekat Ulične galerije je bio izložen u Centru za Savremenu umetnost u Barseloni. Inspirirsala je formiranje sličnih projekata u Valjevu, Novom Sadu, Vranju, Novom Pazaru I Šapcu. Pored saradnji sa nezavisnom scenom, sarađivala je sa Muzejem savremene umetnosti, Oktobarskim salonom i Kulturnim centrom Beograd.

Uličnu galeriju je u aprilu 2012. godine osnovao kolektiv Ministarstvo prostora. Ovaj kolektiv nastao je godinu dana ranije u Beogradu, sa ciljem da loše iskorišćene ili neiskorišćene javne površine učini funkcionalnijim i dinamičnijim. Polja njihovog delovanja su različite urbane transformacije Beograda i drugih gradova u Srbiji, koje ovaj kolektiv pomno prati i na koje reaguje.
Iva Čukić, članica Ministarstva prostora i jedna od osnivača galerije, obrazložila zašto su izabrali da od običnog pasaža kod Bezistana oforme mesto koje će reprezentovati aktuelnu umetničku scenu.
„U trenutku kada smo se mi borili za ovaj prostor ni Narodni muzej ni Muzej savremene umetnosti nisu radili. Galerijski prostori su se masovno zatvarali zbog nedostatka bilo kakve podrške iz državnog budžeta. Umetnički prostori koji su radili bili su više rezervisani za akademsku, elitnu umetnost. Međutim, cela jedna grupa ljudi koja se bavila nezavisnim stvaralaštvom, ali i mladi, neafirmisani umetnici, nisu imali mesto za izlaganje. Nama je to bio okidač – želeli smo da damo priliku tim ljudima da pokažu čime se bave i da predstavimo savremenu umetničku scenu”

Iva Čukić, jedna od osnivača galerije (Foto: Milena Arsenić)
Međutim, bilo je potrebno dosta angažovanja i požrtvovanosti kolektiva oko dogovora sa Opštinom Stari Grad. Pregovori su trajali čitave dve godine zbog nepostojanja jasnog zakonskog okvira kojim bi se regulisalo ustupanje prostora i njegova organizacija. Ipak, Ministarstvo prostora uspeva da dobije ugovor za korišćenje i započinje organizaciju programa.

Foto: Milena Arsenić
„Želeli smo da koristimo umetnost kao mehanizam da adresiramo teme koje smatramo važnim. Program koji smo organizovali bio je dosta društveno I politički angažovan. Ulična galerija je prostor koji potpuno prevazilazi galerijski format, mesto društvenosti, gde se pokreće dijalog, diskusija i priča se o temama važnim za društvo. Prostor nam je dao slobodu za organizovanje raznovrsnih dešavanja – festivali, koncerti, performansi, izložbe. Samo neka od njih su : Radost Ludost festival, Mikroart festival amaterskog filma, festival Novo doba, Fijuk festival, nastupi VIS Limunade, Kralja Čačka, Jesenjeg orkestra, Metka za zlikovca i još mnogo toga”, ističe Iva.

Izložba VREDNOST – GIR i Kulturforum
U decembru 2019. Ministarstvo prostora prepušta organizaciju programa umetničkom kolektivu Matrijaršija koji u galeriju unosi novi entuzijazam. Ekipa iz Matrijaršije ove godine realizuje izložbe i dešavanja u izmenjenom formatu. Iako nisu u mogućnosti da ugoste umetnike iz inostranstva, kao što je prvobitno planirano. Izložbe su i dalje aktuelne, kako zaključuje Milica Ivić, članica Matrijaršije.
Ekipa iz Matrijaršije
Milica Ivić: „Situacija sa pandemijom je dala prednost Uličnoj galeriji – u najboljoj je poziciji jer kada je sve drugo zatvoreno, ona jedina radi. Ipak, program je dosta improvizovan. Događaje smo morali da organizujemo u odnosu na vandredno stanje, regulacije i ograničenja. Jedna od izložbi upravo o temi korone je bila Strip iz karantina, Vuka Palibrka, koja se desila odmah po završetku vandrednog stanja i bila je specifična jer se direktno odnosila na ono što smo upravo bili preživeli.“
Raznovrsna dešavanja u Uličnoj: festivali, koncerti, performansi, izložbe…
Slikar Aleksandar Denić, takođe član Matrijaršije kaže da je ovaj prostor poseban jer daje šansu za izlaganje različitim ljudima, alternativnim umetnicima i autsajderima. Budući da je imao priliku da svoja dela izlaže u Uličnoj galeriji, Aleksandar podseća koje su njene prednosti.

Festival Samit nesvrstanih
„Mene je uvek interesovala mogućnost izlaganja za male pare. Umetnici imaju konkurse za zvanične galerije, ali su one često u režiji ljudi koji drže galeriju, a novi ljudi ne dobijaju priliku da se pokažu. Nasuprot tome, u Uličnoj su mogućnosti neograničene, ovde je sve veoma fleksibilno. Izložbu je moguće napraviti bez preteranog truda i troška ako u tome učestvuje više ljudi okupljenih oko istih interesovanja. Ne bi trebalo da postoje ograničenja, bilo ko bi trebalo da izlaže bilo šta. Što se tiče izbora tema, postoji agenda po ukusu većine članova našeg udruženja, ali isto tako postoji i ljudska dimenzija – otvoreni smo za različite ljude i različite ideje.”, podvlači Denić.

Nezavisno stvaralaštvo je marginalizovano, novac koji država odvaja za kulturu nedovoljan, a položaj umetnika u Srbiji često nezahvalan. Ipak, ova galerija je primer da zajednički entuzijazam i srčanost umetničkog kolektiva i te kako mogu doprineti artikulisanju kulture.
Autorke fotografija: Milena Arsenić i Milena Janošević
0 Comments