Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ! ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹

Shop    |    Podrži nas    |     Newsletter

Žena: Moćna sila u svetu umetnosti i kulture

Kakav je položaj žena u nauci i kulturi u Srbiji?

29. March 2024

U savremenom društvu, pitanje rodne ravnopravnosti i uloge žena u naučnom i kulturnom svetu postaje važnije nego ikad pre. Dok se svet razvija i napreduje, ne možemo zanemariti nejednakost i prepreke s kojima se suočavaju žene u ovim oblastima. Prevazilaženje stereotipa koji ograničavaju ulogu žena u naučnom i kulturnom svetu ključno je za stvaranje okruženja u kome se svaka osoba oseća dobrodošlom i podržanom. Govoreći o izazovima s kojima se žene suočavaju, možemo razbiti predrasude i promovisati inkluzivniju kulturu koja ceni doprinos svakog pojedinca i pojedinke.

Kada se ženski doprinosi ignorišu ili minimalizuju, stvara se okolina koja otežava ženama da napreduju i izraze svoje potencijale. Povećanje vidljivosti žena u ovim sferama šalje snažnu poruku da su žene podjednako važne i vredne u stvaranju znanja i kulture. Govoriti o položaju žena u nauci i kulturi nije samo moralna obaveza, već i ključni korak ka izgradnji inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

Upravo je važnost ove teme prepoznala Fondacija Ana i Vlade Divac koja je osmislila kampanju sa ciljem ukazivanja na položaj žena u nauci i kulturi. Tim povodom, održane su tribine u Beogradu i Nišu, gde se govorilo o snazi i položaju žena u nauci. Kako bismo ukazali na raznovrsnost i jedinstvenost ženskog doprinosa u svetu umetnosti i kulture, predstavljamo vam govornice i učesnice na pomenutim tribinama koje svakako zavređuju više pažnje u medijima.

Prof. dr Lidija Matija – mašinska inženjerka biomedicinskih nauka

Prof. dr Lidija Matija do sada je objavila preko 130 radova na domaćim i međunarodnim skupovima i časopisima. Koautorka je dve monografije iz oblasti nanomedicinskog inženjerstva, kao i tri monografije iz oblasti biomedicinskog inženjerstva. Urednica je edicije Biomedicinsko inženjerstvo, ali i dobitnica Zlatne medalje Nikola Tesla za pronalazaštvo iz oblasti nanotehnologija.

Dr Marija Todorović – master inženjerka građevinarstva

Dr Marija Todorović dolazi sa katedre za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta, sa preko deset godina iskustva u predavanju i radu sa studentima. Aktivno je uključena u naučna istraživanja i profesionalnu praksu (projektovanje konstrukcija). Dobitnica je nagrade Privredne komore Srbije za najbolju doktorsku tezu 2018-19. godine, kao i dobitnica nagrade Građevinskog fakulteta u Beogradu za najbolji master rad iz oblasti metalnih konstrukcija.

Mina Nikolić

Sopran Mina Nikolić je osnovne akademske studije završila u Beogradu na Fakultetu muzičke umetnosti – odsek za solo pevanje u klasi profesora dr um. Violete Pančetović Radaković. Za uspeh u obrazovanju, dobitnica je stipendije „Dositeja“ koju dodeljuje Fond za mlade talente Republike Srbije i sedmostruka dobitnica Nagrade za mlade talente grada Leskovca. Takođe je dobitnica specijalne nagrade Madlenijanuma i SOKOJ-a.

Neda Nikolić

Neda Nikolić završila je osnovne akademske studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu na odseku za muzičku teoriju, na kome je završila i master akademske studije – odsek za muzičku teoriju, i stekla zvanje master teoretičar umetnosti. Nagradu „Dejan Despić”, koju dodelјuje Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, dobila je za najbolјi master rad odbranjen tokom akademske 2017/18. godine. Od 2019. godine radi kao saradnik u zvanju asistenta za Užu stručnu oblast – Teorijski predmeti na Fakultetu umetnosti u Nišu.

Lea Stanković

Lea Stanković je diplomirala i masterirala na katedri za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. Dobitnica je nagrade za najuspešnijeg likovnog kritičara mlađe generacije od časopisa „Likovni kritičar” u Beogradu. Trenutno obavlja praksu u Leskovačkom kulturnom centru.

Govoreći o položaju žena u naučnom i kulturnom svetu, težeći ka stvaranju pravednijih uslova i ravnopravnijih šansi za sve, gradimo društvo u kojem svako može da se ostvari, bez obzira na rod.

Važno je, stoga, ne samo da razgovaramo o položaju žena u naučnom i kulturnom svetu, već da aktivno radimo na promovisanju jednakosti i inkluzije. Kroz otvorene razgovore, podršku i politike koje podržavaju rodnu ravnopravnost, možemo stvoriti svet u kojem su žene u potpunosti cenjene i integrisane u sve aspekte društva.


Kampanja opisana u tekstu je realizovana u okviru regionalne inicijative „Youth 4 Inclusion, Equality & Trust“ (Mladi za inkluziju, jednakost i poverenje) koju realizuju Fondacija Ana i Vlade Divac i Populacioni fond Ujedinjenih nacija u Srbiji, u saradnji sa UNDP Srbija, UNESCO i UN Women, uz finansijsku podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a.

Preporučeni tekstovi

Zašto nas internet toliko umara? 

Zašto nas internet toliko umara? 

Sat vremena video-poziva i sat vremena doomscrollinga traju isto, ali našem nervnom sistemu ne znače isto. Šta se zapravo događa dok smo „samo malo“ na internetu?

Kada zdravstveni karton postane javan

Kada zdravstveni karton postane javan

Hakerski napadi na zdravstvene baze u Srbiji i u svetu pokazuju da se pitanje privatnosti ne odnosi samo na ono što delimo na internetu, već i koliko su bezbedni podaci koje čuvaju institucije

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *