Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ! ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹ Prijavi se na naš Broadcast kanal i čitaj o novostima iz kulture i društva ✹

Shop    |    Podrži nas    |     Newsletter

Biblioteka: Zorana Karapandžin

U okviru naše književne rubrike Zorana Karapandžin aka @zozefina_k deli šta je poslednje čitala i kako bi to ocenila

28. July 2025

Azar Nafisi – Čitati Lolitu u Teheranu
5/5 *****

Kad sam počela da čitam ovu knjigu, nisam imala predstavu o tome koliko je ona povezana sa vremenom u kom trenutno živimo, iako su se dešavanja opisana u njoj odvijala tokom osamdesetih i devedesetih godina u Iranu – zemlji koja nam se čini daleka i geogafski i kulturološki. Što je zapravo veoma pogrešno! I to nam ovi memoari, između ostalog, i pokazuju, s obzirom na to da i mi živimo u vreme kada nije nerealno da nam neke slobode mogu biti oduzete preko noći. Azar Nafisi je kroz ovu knjigu opisala iskustvo univerzitetske profesorke u Teheranu, koja nakon otkaza usled “nepobodnosti” totaliratnom režimu, počinje da okuplja svoje studentkinje u svojoj kući, kako bi zajedno čitale knjige koje su u tom trenutnu u Iranu zabranjene – Veliki Getsbi, Gordost i predrasuda, Dejzi Miler, Lolitu i mnoge druge. Kroz njihove diskusije ne samo da se nama ta dela dodatno otvaraju, ona se zapravo rascvetavaju u kontekstu upravo tih društvenih previranja u Iranu tog vremena, tako da nam autorka pruža jedno potpuno novo viđenje književnosti, viđenje kakvo zaista nisam srela nigde drugde. A uz to, ovo je izuzetno slojevita priča o odnosima u akademskoj zajednici u jednom takvom društvu, odnosima koji su sve samo ne jednostavni.

Rumena Bužarovska – Toni
4/5 ****

Nakon pročitanih zbirki priča Rumene Bužarovske, jedva sam čekala da vidim kako će njena proza izgledati u formi romana. I nisam se razočarala, naprotiv! Koliko je sjajna u kratkoj formi i koliko ima sposobnost da vas na malom broju stranica zgrabi i fascinira, toliko je divno gledati kako se to njeno umeće grana u jednom romanu. Toni je neko koga svi poznajemo – ocvali wannabe mladić od pedeset i kusur, hronični mansplainer, ozbiljan pacijent za psihoterapiju i žešći lažov. Naravno, bilo bi veoma banalno kad bismo to tek tako dobili na tacni, a Rumena to zna – te nam daje jedan dublji uvid, pruža mogućnost da naslutimo zašto, i daje nam izbor da li ćemo ga osuditi ili ćemo ipak imati malo empatije jer je svaki taj Toni proizvod sistema. Ja empatije nisam imala, ali sam se glasno smejala u nekim situacijama koje su realno bile za plakanje – jer ako neko zna kroz crni humor da ubode suštinu, to je Rumena Bužarovska.

Min Đin Li – Pačinko
5/5 *****

Ovo je knjiga kojoj sam prišla sa dozom rezerve jer je moje znanje o samoj tematici i društvenom kontekstu bilo i manje nego skromno. A društveni kontekst je zapravo japanska aneksija Koreje 1910. i period koji je usledio, sve do 1989. I iskreno, ne morate znati ništa od toga da biste ovu knjigu i njene junake zavoleli svim srcem. Glavni junak je ovde cela jedna korejska porodica i njene četiri generacije, koje zapravo žive u lavirintu marginalizacije i diskriminacije kao Korejci u Japanu. Prva rečenica ovog romana glasi “Istorija nas je izneverila, ali nije važno.” i ona postavlja ton za dalji tok romana koji donosi izuzetno uzbudljivu priču, ali čije su srce upravo njegovi likovi – dostojanstveni, tihi, vredni. Min Đin Li piše jednostavno, ne oslanja se na metafore već na jasnoću i detalje. I upravo kroz tu stilski nenametljivu naraciju gradi duboko angažovanu sliku društvenih i istorijskih okolnosti koje oblikuju živote likova – naročito žene, čija snaga čini kamen temeljac ovog romana. Do kraja ovi junaci ostaju u vrtlogu upravo te surove igre čije ime roman i nosi – pačinko, ne znajući koliko će sreće imati, da li će moći da se otrgnu ciklusu traume i da se otrgnu toj istoriji koja ih je izneverila. Biser od romana!

Bohumil Hrabal – Previše bučna samoća
4/5 ****

Ovo je roman koji nas vodi kroz usamljenost jednog čoveka i njegovog života, gde su knjige jedini izlaz iz sveta koji je, čini se, zaboravio kako da voli umetnost i istinu. Radnja se odvija u periodu komunističke Čehoslovačke i priča o životu lika koji je odrastao u socijalističkom društvu, a koji se bavi reciklažom starih knjiga. Njegov posao je takoreći da uništava knjige, a kroz tu svakodnevnu, ritualnu destrukciju, on stiče duboko znanje o umetnosti, filozofiji, istoriji. I, iako je okružen knjigama, ostaje izolovan u svom malom svetu, u tišini. Roman je ispunjen raskošnim dijalozima, crnim humorom i dubokim refleksijama o životu, ali i društvenoj situaciji u komunističkoj Čehoslovačkoj. U suštini, ovo je jedan duboko filozofski roman koji je istovremeno vrlo ličan, kritikuje vlast, ali i istražuje važnost umetnosti, koju ni režim ni okolnosti ne mogu uništiti. Dakle, pravo bogatstvo na svega 100 strana!

Adanija Šibli – Sporedan detalj
5/5 *****

Ako postoji jedan politički i angažovan roman, a da nosi izuzetnu literarnu vrednost, to je Sporedan detalj, palestinske autorke Adanije Šibli, koji istražuje duboku ličnu i kolektivnu traumu kroz dva narativa. Prvo me je zainteresovala priča oko same autorke, koja je za ovu knjigu dobila prestižnu nagradu Sajma knjiga u Frankfurtu. Međutim, upravo u to vreme počeo je ovaj rat i genocid koji sada nažalost pratimo maltene live, te je dodela nagrade vrlo suptilno otkazana. Radnja romana se zasniva na stvarnom događaju iz 1949. godine, kada su izraelski vojnici silovali i ubili palestinsku devojku u pustinji Negev. Drugi deo priče prati mladu palestinsku novinarku koja nam, tokom istraživanja ovog zločina, otkriva ne samo potisnute istine o prošlosti, već i represiju koju je palestinski narod živeo i pre ovog rata sad. Roman se bavi temama nasilja, sećanja i revizionizma, postavljajući pitanja o tome kako se nositi sa istinom koja je dugo bila neizgovorena. Da sam morala da biram samo jednu knjigu koja će ove godine biti prevedena na srpski, to bi bila ova.

Preporučeni tekstovi

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *