fbpx
ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹

Održana treća tribina Stvarnost koju ne vidiš na temu dreg kulture

Gošće tribine bile su dreg kraljice Dekadenca i Dita von Bill
Piše: Marija Milić

25. November 2021

Treća po redu, ujedno i poslednja tribina Stvarnost koju ne vidiš, održana je juče, u prostoru Kvaka 22. Tema ove tribine bila je dreg kultura u Srbiji. Učesnice tribine bile su dreg kraljice Dita von Bill i Dekadenca, a moderatorka tribine Snežana Pajkić.

Na samom početku razgovora Dekadenca je istakla da je dreg umetnička forma koja proističe iz queer kulture i zahteva poznavanje iste. Pored toga, dreg kraljice govorile su da dreg nastupi zahtevaju velike fizičke pripreme, kostimiranje, šminkanje, osmišljavanje nastupa, a takođe, iziskuju i psihičke pripreme.

Često se u društvu ne pravi razlika između dreg kulture i oblačenja muškaraca u žensku odeću, te su nam dreg kraljice na jučerašnjoj tribini pojasnile u čemu je zapravo razlika. „Obično oblačenje je za privatne potrebe, dok je dreg ipak javna stvar, kostimiramo se zarad nekakvog performansa, umetničkog projekta”, govori nam Dekadenca.

„Dreg persona je jedan naš karakter, kao neka ekstenzija nas, dok je to za osobu u privatnom životu jedan identitet – to je ono što smo mi van drega”, dodaje Dita i govori da je dreg za nju sjajan u dekonstruisanju ličnih puteva.

Dita i Dekadenca govorile su nam i da kroz svoje karaktere neprestano istražuju sebe, što im pomaže u preispitivanju svojih svakodnevnih životnih odluka.

Dita se osvrnula na najčešće stereotipe koje ljudi koji slabo poznaju svet drega često podrazumevaju. „Meni je fascinantno kad kažu da mi pokušavamo da budemo žene, ja kad bih bila žena, ne bih volela da izgledam ovako”, govori nam Dita kroz smeh i objašnjava da koristeći svoju dreg personu pokušava da proživi jednu hibridnu ženu, superherojku.

Takođe, dodaje i da ne eksponira privatni život i da su to dve potpuno različite struje. „Dreg je konstantan adrenalin, privatno bih to više doživela sa jednom dozom anksioznosti”, objašnjava nam i dodaje da ljudi često izgube predstavu da je Dita dreg karakter.

Dekadenca je istakla da je dreg zapravo kabaretska forma i da u Beogradu nemamo kulturu kabarea, kao ni adekvatne prostore tog tipa.

Dreg kraljice govorile su i o stvarima koje im je dreg doneo, a to su, pre svega, nova poznanstva, istraživanje sebe, otkrivanje novih interesovanja i pogleda na svet.

Na tribini se govorilo i o temi mizoginije u dregu. Dekadenca nam govori da se dregom predominantno bave homoseksualci, iako dreg kraljice ne moraju biti gej muškarci, niti transrodne osobe.

„Oni su često nosici mizoginih ideja, svesno ili nesvesno. Što se tiče toga, uvek se trudim da formulišem svoje bavljenje dregom kao nešto što dolazi iz velike ljubavi prema ženama.” naglašava i dodaje da je važno pričati o tome.

Na samom kraju razgovora bilo je reči i o diskriminaciji, međutim, dreg kraljice ističu da im je najveći problem ipak nedostatak adekvatnih prostora za performanse. „Što se tiče diskriminacije slična su nam iskustva kao i ljudima iz različitih supkultura. Iako u Beogradu još najviše imamo prostora, ne postoji struktura koja bi podržala formate koje mi pravimo.”

Dreg kraljice istakle su da se dregom bave svojom voljom, te da ne misle da su toliko ugrožene. „Jeste to neka margina, ali mi radimo iz entuzijazma i želje da stvaramo.” zaključuju one.

„Pogledaj opet: stvarnost koju ne vidiš“ čini serija javnih razgovora i izložba fotografija inspirisanih stvarnošću koju različito percipiramo, kao i stvarnošću marginalizovanih grupa koju ne vidimo. Serijal organizuje Oblakoder u saradnji sa ambasadom Švedske.

Preporučeni tekstovi

Svetski dan laboratorijskih životinja

Svetski dan laboratorijskih životinja

Kako bi se okončale patnje životinja koje se koriste za testiranje u laboratorijama širom sveta od 1979. godine, svakog 24. aprila, obeležava se Svetski dan laboratorijskih životinja

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *