fbpx
ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹ ANTENA NOVA EPIZODA: Tramvaj broj 1: prvi prestonički tramvaj ✹

Održana tribina Stvarnost koju ne vidiš o životu ljudi u zagađenim sredinama

Kako izgleda život u ekološki ugroženim sredinama?
Piše: Marija Milić

24. November 2021

Život u zagađenim sredinama tema je Oblakoderove druge tribine Stvarnost koju ne vidiš, koja je održana juče u prostoru Kvaka 22. Gosti tribine bili su Iva Marković, programska direktorka organizacije i koosnivačica inicijative Pravo na vodu i prof. dr Vladimir Đurđević, jedan od inicijatora Green Art Incubator-a i vanredni profesor i istraživač na Fizičkom fakultetu. Tribinu je moderirala Snežana Pajkić.

Kako se juče i danas, ali i prethodnih meseci sve češće organizuju protesti u vezi sa zaštitom životne sredine, razgovor je počeo upravo tom temom.

Prof. dr Đurđević istakao je važnost ove teme rekavši da je zagađen vazduh u Srbiji jedan od problema koji direktno utiče na zdravlje svih nas. „Čak i kad ste u stanu, udišete vazduh koji je toliko nezdrav da u Srbiji godišnje prerano umre oko 10.000 ljudi.“

Govorilo se i o primarnim i sekundarnim česticama, kao i o njihovom uticaju na naš organizam. Prof. dr Đurđević izneo je podatak da su PM čestice u sklopu istraživanja u Kini pronađene čak i u mozgu.

Dok udišemo vazduh, zapravo akumuliramo te čestice u sebi, a neke od njih se nikada ne raspadnu, već će remetiti fiziološki rad ćelija.

Iva Marković je istakla i problem na Makišu, rekavši da se trenutno dešava jedna regresija. „Izgradnja metroa je otvaranje vrata za urbanizaciju celog tog područja, koji, naravno, znači ogromne količine otpadnih voda, kanalizacije koja još uvek nije rešena i u ostalim delovima grada, a i u većini Srbije. Zamislite da nešto gradite preko onoga što treba da pijete, to je ogroman rizik.“

Pored toga, gosti tribine dotakli su se i aktuelnih tema, zakonu o referendumu, eksproprijaciji zemljišta i izgradnje rudnika litijuma Rio Tinto.

U većini slučajeva, problemi životne sredine su sitemski problemi, a ti problemi podržani su velikim kapitalom, objašnjava prof dr. Vladimir Đurđević, i dodaje da neko ima ogroman finansijski interes da sistem ne funkcioniše ili iskorišćava nefunkcionisanje sistema, a da su to velike korporacije.

Diskutovalo se i o klimatskim promenama, porastu globalne temperature Zemlje, zatim, o malim hidroelektranama, nepostojanju sistema za reciklažu otpada, kao i o uticaju velikih ložišta i divljih deponija na našu okolinu.

„Konstantno nam fale objašnjenja institucija zašto se nešto radi. Mi stalno objašnjavamo zašto ne treba, a niko nam ne kaže zašto nam treba trideset rudnika. Prostorni plan treba da nam odgovori na to, ali on je napravljen kao katalog rasprodaje Srbije“, naglašava Iva Marković.

Ekološki problem jedan je od važnijih u našoj državi, o tome nam govori i dužina ove tribine, te je i nakon dva sata razgovora, ostalo još mnogo tema kojih se naši sagovornici nisu dotakli. Otvaranje tih tema ostavljamo za neke od sledećih tribina, a do tada, nastavljamo i zajedno težimo da se što više ljudi uključi u diskusiju i pokrene na akciju.

 „Ima puno pokreta, inicijativa, svi možemo da damo svoj doprinos i u nekoj vrsti komunikacije, podizanja svesti, učestvovanja na javnim akcija. Ova tema treba da se podigne u društvu. U zemljama gde je kvalitet vazduha dobar, nije popravljen tako što su političari seli i sažalili se, već je postojao ogroman pritisak javnosti“, zaključuje prof. dr Vladimir Đurđević.

„Pogledaj opet: stvarnost koju ne vidiš“ čini serija javnih razgovora i izložba fotografija inspirisanih stvarnošću koju različito percipiramo, kao i marginalizovanih grupa koje ne vidimo. Serijal organizuje Oblakoder u saradnji sa ambasadom Švedske.

Celu tribinu možete pogledati na našem YouTube kanalu:

Preporučeni tekstovi

Svetski dan laboratorijskih životinja

Svetski dan laboratorijskih životinja

Kako bi se okončale patnje životinja koje se koriste za testiranje u laboratorijama širom sveta od 1979. godine, svakog 24. aprila, obeležava se Svetski dan laboratorijskih životinja

Pratite nas na:

0 Comments

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *